Osim u Pavlomiru, nema interesa za proizvodnju vina, no postoji rješenje

Vinodolski vinogradi su privlačna kulisa za turističku priču

Anto Ravlić

Nekad je Vinodol imao 600 hektara vinograda. Danas tek tridesetak. Uz Pavlomir, tu je još samo pet malih vinograda, a svi zajedno stanu u hektar-dva. Zbog rascjepkanosti zemljišta, nema uvjeta za ozbiljniju sadnju vinove loze, no unosan postaje pogled na vinograd 



NOVI VINODOLSKI  Vincekovo je označilo početak vinogradarske godine. Prvi put se Vincekovo obilježilo na dvije lokacije u Vinodolu. Uz već tradicionalno druženje u vinogradima Pavlomira, Vincekovo se slavilo i u Dolincima gdje su domaćini bili crikvenički gradonačelnik Damir Rukavina odnosno Udruga vinogradara, vinara i maslinara Sv. Lucija.


Na druženjima se razgovaralo što su nekad vinogradi značili u Vinodolu, a gdje su danas. 


   Jasno je da je zlatno doba vinogradarstva otišlo u nepovrat. Početkom prošlog stoljeća pod vinogradima je u novljanskoj općini bilo 614 hektara. Tada je Vinodol živio i od vina. Već 1925. godine samo je 34,5 hektara, a 1947. tek 5,5 hektara.




Vinodol je najprije poharala filoksera, a potom i iseljavanje stanovništva. Do Domovinskog rata vinogradi nisu postojali. Tada su došli Vukovarci i u 20 godina došli do tridesetak hektara vinograda. Danas je Vinarija Pavlomir koju vode Palinkaši ponos Vinodola.


U Vinodolu postoji još pet manjih vinograda. Svi zajedno stanu u jedan do dva hektara. Vlasnici brinu o vinogradima iz gušta, ulažu svoje vrijeme i novac, a vino koje proizvedu može zadovoljiti njihove osobne potrebe. Ekonomske isplativosti nema. 


  Obrađeno pet posto


Prošla godina je donijela najbolju berbu u dva desetljeća Pavlomira. Vinogradi i vrijedne ruke podarili su 200 tona grožđa. Potencijala očito ima. No interesa nema. Pokušaja da se vinogradi ponovno prostru Vinodolom je bilo. Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola je zajedno sa Primorsko-goranskom županijom i Vinodolskom općinom sufinancirala nabavke sadnica.


Tisuće sadnica je kupljeno po simboličnoj cijeni, no ljudi su uzimali za svoje potrebe, da bi proizveli koju bačvu vina. Poduzetnički centar Vinodol nudi poduzetnicima kreditne linije za poljoprivredu, uz potporu Grada Novog Vinodolskog i Vinodolske općine. Zadnjih godina kamata je bila ravna nuli, a sada iznosi jedan ili dva posto. No, interes je bio tanašan, realizacija još skromnija.


Vinarija Pavlomir nudila je stručnu pomoć zainteresiranima za podizanje vinograda, no ponavlja se ista priča. Interesa za ozbiljnije vinogradarstvo nema. Zašto? Jedan je osnovni razlog.


Nema ekonomske računice, a nje nema jer su parcele preusitnjene. Procjenjuje se da je na području Vinodola više od tri tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta. Obrađeno je skromnih pet posto. Svaki hektar je, gledajući vlasništvo, u prosjeku podijeljen na 31 parcelu.



Gradonačelnik Crikvenice Damir Rukavina podigao je u Dolincima vinograd prije osam godina. Danas ima oko 1.300 čokota. Rukavina objašnjava da je vinograd podigao iz čistog entuzijazma, ekonomska računica ne postoji. Vinograd zahtjeva puno truda i koju kunu ulaganja, ali je gušt, kaže Rukavina ponoseći se svojim vinom. Posebno jednom vrstom.    – Imam prvu nasadu terana s ove strane Učke. Vinodol se pokazao odličnim za teran, ističe mali vinogradar iz Dolinci.


  Pavlomir ima ideju


Gdje je budućnost? U spoju vinograda i turizma. Neće se živjeti od prodaje vina, ali će se živjeti od pogleda na vinograde u kombinaciji s turizmom. Lijepo je vratiti se kući i pričati prijateljima da su na terasi kamene kuće kušali vino iz vinograda koji okružuje imanje. I možda sudjelovali u berbi. 


   – Ambijent je vrlo bitan turistima koji unajmljuju kuće. Objekti u okruženju vinograda i voćnjaka puno su privlačniji gostima. Neki iznajmljivači su to spoznali, objašnjava direktor Poduzetničkog centra Vinodol Ivica Jerčinović. 


   U tom smjeru djelomice će ići i Vinarija Pavlomir koja planira podići kamene kuće za iznajmljivanje u okruženju vinograda. Tim pravcem trebala bi i Crikvenica. Projekt agro zone na području između Kačjaka i Jadranova teško će donijeti tone i vagone grožđa i ostalih poljoprivrednih proizvoda, no ponudit će priču privlačnu turistima. Spoj autohtonosti, turizma i poljoprivrede na terenu kojim danas caruje krš i divlje svinje.