Sadnice smokve vire iz kamena Male palade
Nadamo se da će ove smokve zbog svog položaja ponovo postati svojevrsna atrakcija i da više nikome nikada neće pasti na pamet uništiti ih – zaključuje ravnatelj ŽLU-a Crikvenica Mario Kružić
CRIKVENICA Mnogim Crikveničanima i njihovim gostima u sjećanje se urezala smokva koja je u uglu crikveničke luke rasla iz kamena i koja je uz spomenik ribaru bila neizostavni detalj na gotovo svim fotografijama iz Crikvenice. No, nažalost, prilikom izgradnje Trga Stjepana Radića smokva je uništena, a Crikvenica je tim činom izgubila dio svog neizostavnog identiteta.
Kako bi svojim sugrađanima i njihovim gostima vratio dio izgubljenog identiteta, ravnatelj crikveničke Županijske lučke uprave Mario Kružić došao je na ideju ponovo posaditi smokvu u kamenu rivu na Maloj paladi. I to ne jednu, već dvije smokve.
– Nakon brojnih investicijskih ulaganja u crikveničke luke, što nam je i osnovna zadaća, rado se odlučujemo i na realizaciju projekata kojima odajemo počast našoj tradiciji, prije svega onoj ribarskoj i pomorskoj. Obnova otočića i postava tunere u Selcu, postava sidra na Veloj paladi i kamenog križa u more ispred crikveničke luke, postava udice u Pazdehovi, obilježavanje blagdana sv. Nikole i Štovne nedelje samo su neki od takvih projekata – ističe Kružić i dodaje da je »crikvenička smokva« desetljećima bila mjesto okupljanja i divljenja generacijama Crikveničana i njihovih gostiju upravo zbog činjenice da je rasla doslovno iz kamena.
– Nažalost, jednim potezom pera gradske vlasti i nakon toga rezom motorne pile prestala je postojati. Nadamo se da će ove posađene smokve zbog svog položaja ponovo postati svojevrsna atrakcija i mjesto okupljanja i da više nikome nikada neće pasti na pamet uništiti ih – zaključuje Kružić.
Ideji sadnje smokava rado se odazvala poljoprivredna zadruga API Kvarner čiji je upravitelj Antonio Komadina donirao dvije sadnice smokava.
– Riječ je o autohtonoj sorti zamorčica koja je izuzetno otporna na razne vremenske uvjete te je ujedno izuzetno pogodna za sušenje – ističe Komadina koji je pohvalio ovu ideju koja osim poljoprivredne note sadrži i onu tradicijsku jer je smokva othranila brojne generacije Primoraca. I tako je nakon osam godina smokva ponovo postala žitelj crikveničke luke.