Foto Marko Gracin
Projekt Primorsko-goranske županije trebao bi kroz interpretacijske centre osigurati da ponuda Vinodola živne i privuče veći broj turista. Na kuću Jurja Julija Klovića ne upućuju ni putokazi
BRIBIR Zašto su zatvoreni kulturni i turistički biseri Vinodolske općine, kaštel Drivenik i Bribirska kula u čiju su obnovu uloženi milijuni kuna? Tek pokoja manifestacija u sklopu Vinodolskih ljetnih večeri premalo je za dvije lokacije koje bi morale vrvjeti posjetiteljima i turistima. Glas nezadovoljstva zbog zatvorenih vrata digle su turističke agencije širom Kvarnera, ali i iznajmljivači u Vinodolu čiji su gosti drugačiji od klasičnog turista na obali kojeg uglavnom zanimaju plaža, sunce i ćevapčići. Goste ruralnih vila zanima reprezentativno uređena kuća minijaturista svjetskog glasa rođenog u Vinodolu.
U agencijama kažu da su objekti dobar temelj koji se mora nadograditi sadržajima koji bi privukli turiste. Recimo, da goste u Driveniku dočeka priča, Driveničani odjeveni u povijesne odore, ponuda suvenira, da mogu sami odapeti luk i strijelu, ugostiteljska ponuda…
Bez web stranice
I vijećnici Vinodolske općine postavili su pitanje zatvorenih objekata. Župan primorsko-goranski Zlatko Komadina prilikom posjeta posljednjih godina je u više navrata apelirao da se otvori kula u Bribiru, a kad je obilazio kaštel u Driveniku u želji da vidi u što je Primorsko-goranska županija uložila milijune, dobrodošlica su bile tragikomične scene. Kuća Klović nema web stranice. Nema čak ni putokaza. U Memorijalnom centru Nikole Tesle u Smiljanu rekli su nam da je postavljanje putokaza na autocesti znatno povećalo broj posjetitelja. Gdje je putokaz za Kuću Klović na Jadranskoj magistrali, u Crikvenici ili Novom, koji je bilježe gotovo dva i pol milijuna turističkih noćenja?
Načelnik Vinodolske općine Marijan Karlić naslijedio je problem koji Općina nije rješavala godinama. Jedno vrijeme Kuća Klović je imala zaposlenika. Isticalo se da će sve profunkcionirati otvaranjem Centra za kulturu Vinodolske općine. Od dugogodišnjih najava, još ništa. Načelnik Karlić ističe da će se problem brzo riješiti, najavio je otvaranje web stranice te da će se objekti otvoriti. Tko želi posjetiti objekte, može se najaviti i vrata će mu biti otvorena.
– Napravit ćemo sustav kako otvarati prostore, zbog broja zaposlenih bilo je nemoguće organizirati da svi budu istovremeno otvoreni. Iduća godina će biti drugačija, i po broju posjeta. Mladi mogu odraditi kaštel i kulture, predlaže Karlić, te dodaje: »Nije vrag tako crn kako izgleda. Misli se, rade se programi. Bit će velika razlika«.
Među zainteresiranima za otvaranje vrijednih spomenika kulture i atrakcija Vinodola svakako je i Primorsko-goranska županija koja je u obnovu i uređenje kaštela Drivenik, Bribirske kule i ostatke kaštela u Grižanama u razdoblju 2005.-2012. uložila oko tri i pol milijuna kuna, te 430 tisuća kuna u projekt Kuće Klović tijekom 2013. i 2014. godine.
Pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Valerij Jurešić objašnjava da zatvorena vrata vrijednih kulturno-povijesnih lokacija nisu specifikum Vinodolske općine. Jurešić se vraća u period od 2005. do 2008. godine, kada je u sklopu projekta Putovima Frankopana obnavljano deset objekata, frankopanskih utvrda.
Lokalna ekipa
– Kad je 2013. godine obavljena snimka stanja obnovljenih kulturnih dobara odnosno kaštela, dvoraca i starih gradova, primijetili smo da ne ulaze u pravu funkciju, da nisu otvoreni, da nema nikoga tko će ispričati priču, primiti posjetitelje. Ima vodiča koji to mogu odraditi, ali mora postojati lokalna ekipa koja će biti na raspolaganju grupama. I to nije samo tako u Driveniku ili Bribiru već i na drugim lokacijama, osobito tamo gdje se ne radi o jakim turističkim mjestima. Recimo Čavle ili Brod na Kupi, gdje ne postoje ozbiljni prihodi od turizma, gdje takvi objekti ne mogu funkcionirati sami za sebe. Analiza nam je pokazala da ćemo morati posegnuti za novim modelom upravljanja takvim objektima, ističe pročelnik Jurešić.
Novi model je stvaranje kulturno-turističke rute. Početkom 2016. godine apliciralo se na europska sredstva, a u travnju ove godine dobiveno je 61 milijun kuna koji će se usmjeriti u stvaranje KTR Putevima Frankopana odnosno ustroj osam interpretacijskih centara na toj ruti.
Na KTR Putevima Frankopana nalazi se 17 frankopanskih kaštela i dvoraca te tri sakralna objekta. U Vinodolskoj općini na popisu su kašteli u Driveniku i Grižanama i kula u Bribiru. U Crikvenici pavlinski samostan (hotel Kaštel), a na području Novog Vinodolskog kaštel s kulom Kvadrac te stari grad Ledenice. Kuća Klović nije obnovljena u sklopu projekta posvećenog Frankopanima, no sigurno će se naći u ponudi interpretacijskog centra u Bribiru kao i druge kulturne, prirodne ili gastronomske zanimljivosti Vinodolske doline.
Umreživanje
Ruta se umrežuje s turističkim zajednicama i školama. Sljedeće godine, kada se navršava 900 godina od prvog spomena krčkih knezova Frankopana, predviđa se najintenzivnije ulaganje u projekt.
– Kroz projekt rješavamo problem koji smo uočili. Vidimo da su zadovoljne i jedinice lokalne samouprave jer ne dobivaju samo novac za obnovu već i potpuno drugačiji tip podrške. S riječkim sveučilištem razvijamo obrazovni profil interpretatora kulturne baštine. Novi profil koji nije postojao. Nedostajala je karika između kulture i umjetnosti te turizma.
Funkcioniranje objekata vrlo je bitno za daljnji razvoj turizma u Vinodolskoj općini koja se može pohvaliti sa stotinjak tisuća noćenja godišnje i kontinuiranim rastom turizma.
– Zahvaljujući sve boljoj kvaliteti ponude, čemu uvelike pridonose stalna ulaganja u ruralni turizam, Vinodol više ne mora brinuti za svoju prepoznatljivost. Međutim, budući da je glavni razvojni pravac razvoj ruralnog turizma, cijela ideja treba se i dalje temeljiti na autentičnosti Vinodolske doline, prekrasnoj prirodi, a posebice na bogatoj i vrijednoj kulturno-povijesnoj baštini.
Smatram da je masovni turizam bez osmišljenih sadržaja koji traje samo dva mjeseca u kojima su gosti prepušteni vlastitoj snalažljivosti odavno stvar prošlosti. S druge strane, moramo biti ponosni da uz bogato nasljeđe Frankopana u svojem kraju imamo i velikana svjetskog glasa i najvećeg minijaturistu renesanse Jurja Julija Klovića. Zato smatramo da se čim prije moraju atraktivne lokacije poput Kuće Klović staviti u funkciju turizma, te da se na taj način promovira i kapitalizira bogata povijest Vinodola, ističe direktorica TZ Vinodolske općine Iris Bruketa Milić.
Pod pritiskom dnevnog prometa, turistički radnici nemaju strpljenja niti vremena za cjelovito i održivo stavljanje kulturne baštine u funkciju, a s druge strane kulturnjaci se ne bave proizvodom za turiste. I treći krak suradnje je s lokalnom zajednicom. Imamo, na primjer, osam udruga žive povijesti na KTR Putevima Frankopana. Nabavljamo im opremu, dobit će kontinuiranu podršku jer želimo da se na našoj ruti nešto događa kad se pojave turisti, ali i kad ih nema, najavljuje pročelnik Jurešić.
– Moramo biti ponosni da uz bogato nasljeđe Frankopana u svojem kraju imamo i velikana svjetskog glasa i najvećeg minijaturistu renesanse Jurja Julija Klovića. Zato smatramo da se čim prije moraju atraktivne lokacije poput Kuće Klović staviti u funkciju turizma, te da se na taj način promovira i kapitalizira bogata povijest Vinodola, ističe direktorica TZ Vinodolske općine Iris Bruketa Milić.
