Rječnik griško-belgradskog govora: "Profešur Barba" stvorio još jedno kapitalno djelo

Povjesničar Ivan Barbarić, autor monografije o Jurju Juliju Kloviću, u Rječniku je skupio više od deset tisuća riječi i natuknica, a svaka riječ, izraz, mnogi arhaizmi i zastarjelice imaju akcente što je iznimno značajno za predstavljanje i očuvanje svake riječi

GRIŽANE Takvi događaji su rijetki a obrati, poput ovoga, još rjeđi. Prvo, dva kapitalna djela napisati u razmjerno kratkom razdoblju, u nepuna dva desetljeća, zaista su rijetkost, a – ono drugo, također rijetkost: profesor Ivan Barbarić, za Grižance, njegove sumještane »profešur Barba«, u nastojanju da se oduži svojem zavičaju objavio je djelo kojim je zadužio i Grižane i svoje Grižance.

Profesor Ivan Barbarić, prvo, objavio je monografiju o najznamenitijem sitnoslikaru renesanse Jurju Juliju Kloviću u povodu umjetnikove 500. obljetnice rođenja. To je zaista kapitalno djelo objavljeno pod naslovom »Knez minijature: Juraj Julije Klović«. A sada, Barbarić objavljuje »Rječnik griško-belgradskoga govora«, u izdanju Centra za kulturu »Dr. Ivan Kostrenčić« iz Crikvenice.

Desetljeća rada

Knjiga je predstavljena u griškom Domu kulture u nazočnosti mnogobrojnih autorovih sumještana koji su ga srdačno pozdravili, a među posjetiteljima bio je i načelnik Vinodolske općine Marijan Karlić. O novoj Barbarićevoj knjizi govorio je arheolog, prof. Ranko Starac, pojasnivši kontekst u kojem je nastajala ova Vinodolska dolina u etničkom i kulturološkom značenju, o naslijeđu prethodnih naroda koji su ovdje ostavili svoje naslijeđe, kasnoantičkom razdoblju Rima i Bizanta, pa Liburna i Japoda, o tragovima jezičnoga i terminološkog naslijeđa, materijalne i nematerijalne kulture.

Prof. Sanja Škrgatić, u ime nakladnika, crikveničkog Centra za kulturu »Dr. Ivan Kostrenčić«, istaknula je kako je Barbarićev »Rječnik griško-belgradskoga govora« iznimno vrijedan doprinos ovdašnjoj dosad oskudnoj rječničkoj literaturi. Čestitkama autoru pridružila se i prof. Marija Gračaković. Na pitanje koliko je radio na objema knjigama, koje su samo dio njegova bogatog opusa što ga je ostvario kao povjesničar, Barbarić nam je rekao:

– Na »Kloviću« sam radio punih četrdeset godina, a na Rječniku punih pedeset! S tim da sam skice za obje knjige počeo pripremati još u svojem studentskom razdoblju, u Zagrebu.Ivan Barbarić rođen je 1932. godine u Grižanama, a glavninu formativnog razdoblja i školovanja proveo je, nakon Grižana, u Zagrebu gdje je kao povjesničar po vokaciji bio i ravnatelj u Hrvatskom povijesnom muzeju. Napisao je značajne tekstove o velikanima ovoga kraja Mažuraniću, Barcu, Pančiću, Kloviću… U mladosti imao je mnoge zanimljive hobije i strasti, kao što su novinarstvo, nogomet, kuglanje, sportsko zrakoplovstvo… Pisao je za Vjesnik, Novi list, školske listove. U društvenom angažmanu ostvario je značajne projekte u komunalnom i kulturnom životu Sesveta.

Tisuće riječi

Rječnik griško-belgradskoga govora sadrži deset tisuća riječi i natuknica. Recenzentica je doktorica znanosti iz Rijeke Ivana Nežić.

– Priprema Rječnika podrazumijevala je rad na terenu, korištenje različitih autentičnih izvora, literature, ali i zbirke pjesama naših domaćih čakavskih pjesnika – rekao je Barbarić.Svaka riječ, izraz, mnogi arhaizmi i zastarjelice, mnoga oprimjerenja i izrazi imaju akcente što je iznimno značajno za predstavljanje i očuvanje svake riječi.

U programu, kroz koji je vodila Davorka Badurina, sudjelovali su domaći čakavski pjesnici Marija Kovač, Anica Tomašević, Katica Barbarić, Stjepan Juričić, Mladen Barac, Damir Sirnik a pjesmu Zlatice Balas pročitala je Davorka Badurina. U glazbenom dijelu nastupio je Mladi orkestar KUD-a Dr. Antun Barac iz Grižana pod ravnanjem Vladimira Pergjuna, te kantautor Neven Barac.

Rječnik griško-belgradskog govora: “Profešur Barba” stvorio još jedno kapitalno djelo

Desetljeća rada

Tisuće riječi