Plodovi Vinodola

Prostor za otkup i preradu voća i povrća zamašnjak vinodolske poljoprivrede

Nataša Car

Obnova zapuštenih parcela ne predstavlja veliku investiciju / Snimio Nataša CAR

Obnova zapuštenih parcela ne predstavlja veliku investiciju / Snimio Nataša CAR

Zbog turističkog potencijala, u zadruzi se nadaju da će uređenje prostora i njegovo opremanje te dobivanje potrebnih dozvola za preradu smokve biti završeno prije početka turističke sezone



BRIBIR Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola ljetos se uspješno prijavila na natječaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za Program »Razvoj zadružnog poduzetništva« i u prosincu potpisala Ugovor za dodjelu 148.726,63 kuna bespovratnih sredstava koja će biti uložena u uređenje prijeko potrebnog prostora.


Cilj zadruge je razvoj poljoprivrede na način da okupi poljoprivrednike, olakša im nabavku repromaterijala, educira ih, savjetuje te omogući plasman njihovih proizvoda na tržište kako bi se revitalizirala ova tradicionalna gospodarska grana, a za uspješno ostvarenje tog cilja potreban je dobro opremljen i registriran prostor.


Zadruga je osnovana još 2005. godine, no nedostatak prostora od početka je kočilo njezino djelovanje. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju samo je otežao stvar jer je prema strožim uvjetima bilo propisano da prostor za otkup i preradu voća i povrća treba biti uređen prema HACCP standardima, što je pak imalo demotivirajući efekt na članove.


Plodovi Vinodola, snimila Nataša CAR


Plodovi Vinodola, snimila Nataša CAR





Trend rasta


Nakon dolaska Luke Stojčića na mjesto upravitelja u veljači 2018. godine, ponovno se aktivirala ideja o najmu prostora, a već na ljeto Plodovi Vinodola prijavili su se na natječaj Ministarstva kako bi pokušali dobiti sredstva za njegovo uređenje. Zadruga je dobila nešto manje od maksimalnog iznosa od 150.000 kuna, a može se pohvaliti i da je, uz poljoprivrednu zadrugu Cres, jedina u Primorsko-goranskoj županiji kojoj su odobrena sredstva.


Prijavi na natječaj prethodile su promjene u članstvu zadruge. Članovi koji se više nisu aktivno bavili poljoprivredom izašli su, no pristupilo je i nekoliko novih i mladih poljoprivrednika. Zadruga trenutno broji 19 aktivnih članova s područja Vinodolske općine, Crikvenice i Novog Vinodolskog, a Stojčić je istaknuo da ima još interesa za učlanjenje pa će zadruga zasigurno rasti.


Zadrugu čine njezini članovi, zadrugari, koji sve odluke donose na skupštini zadruge, a predsjednik skupštine PZ Plodovi Vinodola je Branko Pancić.


Tri zadrugara, od toga dva nova, nedavno su se uspješno prijavila na mjeru 6.3.1. iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. koju je na našem području provodio LAG-a Vinodol i time osigurali po 15.000 eura bespovratnih sredstava.


To su Igor Barac s najvećim smokvikom u Vinodolu, pčelar Tihomir Šarar i Miljenko Šimić koji ima masline i pčele. Drugi istaknuti zadrugari uključuju pionire u maslinarstvu na ovom području, bračni par Ružu i Josipa Kršula, zatim Nenada Crnića i Roberta Tusa koji su u zadnjih nekoliko godina podigli veće nasade maslina, kao i iskusne poljoprivrednike Mihovila Jurišu i Ivicu Novosela koji su uz zadrugu od njezina samog početka.


Luka Stojčić, snimila Nataša CAR


Luka Stojčić, snimila Nataša CAR



Najviše vlahinja


Iako se zadrugari bave raznim oblicima poljoprivrede, proizvod koji ima najviše potencijala je smokva.


– Na području Vinodola ima oko 5.000 stabala smokava, uglavnom vlahinje, koja je idealna i za sušenje i za pekmez – ističe Stojčić, dodajući da mnogi stanovnici imaju smokve u blizini kuće, a ideja je da se ljudi na taj način uključe u razvoj poljoprivrede koja je posljednjih desetljeća zamrla na području Vinodola jer smokve su jednostavne za održavanje, a branje plodova s nekoliko stabala oko kuće nije zahtjevan posao.


– Nitko ne očekuje da se većina stanovnika ponovno počne primarno baviti poljoprivredom, no ovo je nešto što mogu raditi uz posao i dodatno zaraditi, a ujedno i oplemeniti okoliš koji iz godine u godinu zarasta u šikaru – objašnjava Stojčić.


Ovakvi praktični koraci čine se idealnim za ponovno oživljavanje poljoprivrede, ali i brendiranje smokve kao autohtonog vinodolskog proizvoda, što bi pridonijelo i razvoju turizma. Ne čudi stoga da su za ovaj projekt najviše interesa pokazali iznajmljivači i oni koji kreću u obnovu kuća za odmor. Obnova zapuštenih parcela nije velika investicija jer je većina veličine do 500 četvornih metara s petnaestak sadnica. Čišćenje parcele, njezina ogradnja i sadnja smokava koštala bi oko 10.000 kuna, a isplativost bi mogla biti velika jer bi se gostima mogli ponuditi proizvodi od smokava iz vlastitog vrta.


Nova radna mjesta


Upravo zbog turističkog potencijala, u zadruzi se nadaju da će osim uređenja prostora, i njegovo opremanje i dobivanje potrebnih dozvola za preradu smokve biti završeno prije početka turističke sezone. Neki od strojeva koji bi bili potrebni su pasirka za voće, stroj za kuhanje, stroj za sterilizaciju i stroj za etiketiranje. Gotovi proizvodi mogli bi se dalje prodavati hotelima, privatnim iznajmljivačima, a dio bi mogao ići u izvoz i na taj način bi se proširio glas o Vinodolu.


Zadruga trenutno ima jednog zaposlenog, upravitelja Stojčića, a u sklopu mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje »Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa«, na godinu dana je u zadruzi sa Stojčićem kao mentorom zaposlena agronomka Tea Uremović. S uređenjem pogona za preradu voća i povrća javit će se potreba za daljnjim zapošljavanjem stručnih kadrova, a otvaranje novih radnih mjesta predstavlja još jednu veliku prednost dobivanja prostora.