NOVI VINODOLSKI - Kada su prošle godine, u travnju, gradonačelnici Maribora i Novog Vinodolskog na Korzu hrvatskih branitelja posadili sadnicu vinove loze „stare trte“ malo je tko mogao vjerovati da će se prijateljstvo i loza tako brzo vinuti – tako visoko!

U ponedjeljak su predstavnici Grada Novog Vinodolskog, gradonačelnik Velimir Piškulić, Vinarije „Pavlomir“ – agronom, inž. Miroslav Palinkaš, direktor Turističke zajednice Vladimir Butković, predsjednik Udruge prijatelja grožđa i vina „Ružica Vinodola“ – Željko Šostarić-Fumić i predstavnici GKTD „Ivanj“ nazočili berbi- trgadbi prvih grozdova.

Prošle godine gradonačelnici Novog Vinodolskog i Maribora na tom su mjestu posadili sadnice domaće, autohtone vinodolske sorte žlahtine i „žametne črnine-stare trte“. Maribor gaji već otprije običaj da poklanja sadnice svoje stare trte gradovima prijateljima diljem Europe. 

- Ovo je rijedak primjer da je sadnica slovenske loze dala plod već nakon godinu i pol, u drugoj godini nakon sadnje, - rekao je inž. Palinkaš. – To je dokaz da je sadnica dobro navodnjavana i dohranjivana. Nije uobičajeno da ova sorta daje prvi rod već tako rano. Uobičajenije je da to bude u trećoj godini od sadnje.

Simbolika je još i u pojedinosti da je na tom mjestu gdje su primjerci žlahtine i slovenske loze posađeni, 21. travnja 2018. i gdje su sada stambene zgrade, nekada bio novljanski – rasadnik!

Maleni dokaz činjenici da je još ostalo plodnoga tla i rodne zemlje u ovom dijelu Novoga Vinodolskog koji se kao vinorodno područje spominje još i u zapisima što datiraju iz vremena pisanja i donošenja glasovitog Vinodolskog zakona, a to znači iz druge polovice 13. stoljeća!.

Prve grozdove slovenske žametne črnine-stare trte ubrali su u ponedjeljak poslijepodne Miroslav Palinkaš i Željko Šostarić-Fumić.

Koje je piće bilo u čašama zdravice u tom povodu i nakon toga posljednjeg čina berbe u Vinodolu, ako je zdravica uslijedila – nije poznato!

Poznato je, ipak, i to dobro poznato, da su obližnje vinograde u novljanskom polju Pavlomiru revitalizirali prognanici iz Vukovara s početka Domovinskog rata i da tamo na 40-ak hektara rodi oko 150 tisuća trsova nekoliko sorata od kojih se uzgoje kvalitetna i vrhunska vina a sve se plasira na turističko tržište Crikveničko-novljanske rivijere.