Gospodarenje otpadom

Po zbrinjavanju otpada Crikvenica brža od države

Anto Ravlić

U Crikvenici ne bi trebalo biti drame jer je nama sustav koji se uvodi poznat još od 2001. godine. Mogli bismo reći da je država prepisala crikvenički model. Imamo sustav naplate koji se sada proširuje na cijelu državu, kaže vijećnica i bivša direktorica Eko Murvice Sonja Polonijo



Prvog dana studenog na snagu je stupila Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom. Gradovi i općine imali su rok od tri mjeseca za donošenje odluke o modelu odvojenog prikupljanja i naplate otpada po količini. Sutra rok istječe, a u dva dana Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolska općina sazvali su svoja vijeća kako bi izbjegli kazne. Gradska vijećnica Sonja Polonijo, direktorica Eko Murvice od 2010. do 2015. godine, duboko je u problematici. Članica je Vijeća udruženja komunalnih društava Hrvatske, savjetnica za zaštitu okoliša Udruge stanara, stručna suradnica Udruge gradova Republike Hrvatske za koje provodi edukacije po cijeloj Hrvatskoj.


– U Crikvenici ne bi trebalo biti drame jer je nama sustav koji se uvodi poznat još od 2001. godine. Mogli bi reći da je država prepisala crikvenički model. Imamo sustav naplate koji se sada proširuje na cijelu državu. Novina za Crikveničane je ugovorna kazna koja će iznositi toliko koliko će komunalno društvo koštati da iz kante odstrane otpad koji tamo ne pripada ili sanira posljedice nekog drugog prekršaja. Kazne će se plaćati i za pretrpanu kantu, objašnjava vijećnica Polonijo koja naglašava važnost edukacije.


Edukacija


– Ljude treba educirati za odvajanje otpada, da bi radili što manje nenamjernih prekršaja. Godine 2010. bili smo na skromnih četiri posto, sredinom 2015. godine na 25 posto. Napredak se postigao isključivo edukacijom ljudi, smatra Polonijo i sa skepsom gleda na 2020. godinu, dokad se Hrvatska obvezala se da će odvojeno prikupljati čak 50 posto otpada.




– Dosad je to uspjelo samo Krku, Prelogu i nekim dijelovima Čakovca, upozorava nezavisna crikvenička gradska vijećnica.


– Što manje otpada moramo slati na Marišćinu. Taj dio je jako skup, daleko je jeftinije izvaditi sve vrijedno pri primarnoj selekciji otpada, upozorava Polonijo.


Polonijo smatra da naplata odvoza otpada po količini, a bez intenzivnog rada gradskog komunalnog redarstva, nije najsretnije rješenje.


– Čim je dio računa varijabilan, dio smeća ide u ilegalu jer nedisciplinirani ljudi žele izbjeći bilo kakvo plaćanje, pa će svoj otpad rado ubaciti u susjedovu kantu, gradsku košaricu za sitni otpad ili jednostavno odbaciti u prirodu. Uloga gradskog komunalnog redarstva je, i po Zakonu i po Uredbi, da sprečava i kažnjava takvo ponašanje, a tu će im trebati pomoć i suradnja od strane građana. Osim toga, oprema za očitanje čipova koja se mora instalirati na svaki kamion je skupa.



Očitanje čipa koje »plaši« Hrvatsku u Crikvenici nije bauk.


– Već 16 godina očitavamo čipove pri odvozu otpada. Od 2001. do 2008. postupno je na cijelom području grada Crikvenice uveden sustav identifikacije korisnika usluge putem čipiranih spremnika, tako da je sustav danas dobro uhodan i svima poznat.



Briselski model


Jeftiniji i jednostavniji je briselski model. Postoji regionalni porez od 89 eura po domaćinstvu, bez obzira na veličinu domaćinstva. Iz tog poreza se financiraju vatrogasci i otpad, objašnjava Polonijo.


Zanimljiv je i sustav odvoza otpada u staroj jezgri u Bruxellesu. Hrvati bi vjerojatno izašli na ulice da im se tako nešto uvede.


– Od 18 sati pred dan odvoza građani mogu odnijeti otpad pred zgradu. Ukoliko komunalci ne odvezu otpad do deset sati ujutro na dan odvoza, stanari moraju otpad vratiti u stan. Kazne su ozbiljne. Komunalno redarstvo je komunalna policija. Kazne variraju od 50 eura za zlouporabu vreća do 60 tisuća eura ukoliko se u vrećama ostave oštre krhotine stakla, objašnjava bivša direktorica crikveničkog komunalca. Nije sve u Europi bolje, tvrdi Polonijo.


Zadnji čas


– U Bruxelles sam išla na poziv i o trošku Europske komisije odnosno jednog od njenih sekretarijata koji se bavi komunalnim otpadom. Ovaj sekretarijat je pandan naše Udruge gradova i Udruženja komunalnih društava. Nas šest iz Hrvatske prisustvovalo je konferenciji o odvajanju otpada i zaključili smo da su naše edukacije preko Udruge gradova kvalitetnije, ističe Polonijo.


Što treba Crikvenici kad je riječ o gospodarenju otpadom?


– Crikvenica mora intenzivno raditi na izgradnji infrastrukture, građevina za gospodarenje otpadom. Tu mislim na kompostanu, sortirnicu i reciklažno dvorište. Sve skupa košta dosta, 10-15 milijuna kuna, ali Grad se može prijaviti na natječaje Ministarstva zaštite okoliša i prirode i dobiti europsko financiranje. Sjećamo se da je bilo problema s lokacijom reciklažnog dvorišta. Spominjalo se Jadranovo. Prostor garaže Eko Murvice možda je dovoljan za reciklažu i sortirnicu, ali ne i za kompostanu. Grad je dužan odrediti lokaciju, zaključuje Polonijo. Preduvjet za bilo kakvo europsko sufinanciranje je donošenje Plana gospodarenja otpadom grada Crikvenice, što mora biti prioritet izvršne vlasti jer je doslovno zadnji čas da se i to napravi. Ukoliko se natječaji propuste, teret financiranja pada na građane.