Ribarenje s gostima

Pet desetljeća crikveničkog Ribarskog tjedna: ‘Riba je bilo u izobilju, a hoteli su bili puni’

Anto Ravlić



CRIKVENICA Manifestacija Ribarski tjedan održat će se u Crikvenici pedeseti put. Kako će izgledati za 50 godina, ne znaju sve tajne službe svijeta jer je pitanje tko će i kako vladati Europom, tko će uopće živjeti u Crikvenici, na što će sličiti turizam, hoće li riba već tada postati zaštićena vrsta. Kako je manifestacija izgledala u prošlosti, ne treba nam čarobna kugla, već samo sjećanje četvorice crikveničkih mladića koji su gradili turizam prije pola stoljeća. I nije greška veterane nazvati crikveničkim mladićima jer će upravo oni kao ekipa Crikvenički mladići nastupiti na natjecanju u kuhanju brudeta u sklopu Ribarskog tjedna.


Kako se razvijao Ribarski tjedan i turistička Crikvenica prisjećaju se nekadašnji direktori crikveničkih hotela. Boris Lovrić vodio je Miramare, Branko Jelenović Ad Turres, Ivan Miočić dirigirao je Internationalom, a Vladimir Montanari bio je drugi čovjek Kačjaka.


Kao što se danas pokušava produžiti turistička sezona, tako se pokušavalo i prije 50 godina. Ribarska manifestacija je i osmišljena u rujnu kako bi se privuklo i zadržalo goste u posezoni. Manifestacija je krenula pod nazivom Crikveničke ribarske noći. Finale je uvijek bilo naciljano na prvi dio rujna, a posebna pažnja pridavala se dugogodišnjim gostima.


Ribarenje s gostima




– Hoteli su organizirali ribarenje s gostima, angažirali su barkariole, goste je u barkama čekala ješka i nešto pića. Na kraju natjecanja, druženje se selilo na glavnu plažu, zaviralo se. Riba se vagala, komentiralo se tko je ulovio bolje, više. Bilo je i svađe, pozitivne. Ribarski tjedan je bio motiv gostima da baš u to vrijeme dođu u Crikvenicu. Gosti su bili oduševljeni – sjeća se Ivan Miočić.


Gosti su se mogli iskušati kao pravi ribari. Potezalo se mreže na sriću. Baciš i što se uhvati. Naravno, danas je tako nešto uzaludna misija. Iz crikveničke luke su izlazile svićarice, što je privlačilo goste. Tri broda puna gostiju isplovljavala su na noćnu vožnju prema Šilu. Goste se vodilo na velike brodove Ribe Rijeka na kojima su mogli promatrati kako se lovi mrežama plivaricama. Sastavni dio Ribarskog tjedna bile su utrke na pariće. Na kopnu se igrala odbojka i košarka na pijesku. Na hotelskim terasama birali su se misice i misteri, Neptuni i sirene. Osoblje hotela odijevalo se u mornarske majice, hoteli su posebno dekorirani veslima, mrežama, sakovima, vršama…


– Jadran i njegovi hoteli su usugašavali program s mjesnim turističkim društvom i zajednički organizirali manifestaciju. Hoteli su se usuglašavali kako se ne bi ponavljala ponuda. Direktor hotela dočekivao bi goste, kroz ćakulu im objašnjavao zašto Ribarski tjedan u Crikvenici – priča Boris Lovrić i nastavlja.


Nagrada za domaćine


– Ribarski tjedan bio je nagrada za domaćine na kraju sezone za sve što su radili. Cijene su završnog dana bile 20-30 posto niže kako bi se privuklo domaće da dođu. Direktori hotela su izlazili sa stalnim gostima, gosti su se družili s domaćinima.


Crikvenica je bila prepuna tih dana.


– Slobodno možete napisati da bi se okupilo četiri-pet tisuća ljudi – tvrdi Vladimir Montanari.


Naši sugovornici pričaju da su za Ribarskog tjedna svi crikvenički hoteli bili puni. Da su na završnu večer dolazili ljudi iz Novog Vinodolskog, Grižana, Bribira… Živa glazba svirala je na devet terasa od Kačjaka do Selca. U Crikvenicu su tada stizali neki drugi gosti. Nijemci i Austrijanci, u kolovozu Talijani, a bilo je dosta i Nizozemaca. Gosti su bili kvalitetniji, cijenili su i naručivali kvalitetnu ribu.


– Crikvenica je tada bila među četiri najjače destinacije na Jadranu. U društvu Dubrovnika, Opatije i Raba – ističe Jelenović.


Turistička zajednica Grada Crikvenice koja već godinama organizira Ribarski tjedan pripremila je bogat program s 25 događanja.