Tradicija

Osuđen novljanski mesopust ‘Memo’, nisu mu pomogle ni najbolje veze niti odvjetnici

Franjo Deranja

Foto Franjo Deranja

Foto Franjo Deranja



NOVI VINODOLSKI – U središtu Novog Vinodolskog u utorak poslijepodne velika parnica na otvorenom, u nazočnosti novljanskoga puka, prijatelja i posjetitelja iz okolice: naočigled svih zainteresiranih promatrača, u velikom i objektivno vođenom procesu, osuđen je krivac za sve nedaće tijekom proteklih godinu dana, novljanski mesopust – „Memo“.


Nisu mu pomogle ni najbolje tajne veze i poznanstva, najbolji pravni savjetnici a ni onaj vrsni i prema nekim informacijama najskuplji, a to ujedno znači „najkorumpiraniji odvjetnik“ na sceni, u samoj parnici.


Novljanski mesopust „Memo“, kako mu je ove godine ime, osuđen je na najstrožu kaznu: na spaljivanje što će se dogoditi u srijedu.




U parnici, uz čitanje opširne optužnice. „žitka“, koji je napisao u novljanskoj čakavštini i u tradicijskom stihu osmercu, Velibor Topolovec, a koju je optužnicu zastupao Ronald Žanić, kao „auditor“ (tužitelj), a na drugoj strani, kao odvjetnik bio je odvjetnik Dario Stošić. Ishod parnice uvijek je isti i unaprijed poznat pa je tako bilo i ovaj put.


Novljani znaju tko je odgovoran, tko je krivac, pa se tako – naravno, u primjeru njihovoga mesopusta – dobilo malo svjetla i zrno nade kako je borba protiv korupcije, kr5iminala, klijentelizma pa i najobičnijeg lopovluka ipak moguća i ipak ima smisla!? Makar samo u mesopusnoj parodiji naše stvarnosti!


I u utorak se, kao i prethodna dva dana, zaigralo veliko novljansko narodno kolo, i to prije i poslije čitanja optužnice mesopustu, „žitka“. To je posljednje mesopusno kolo u godini, iako ga Novljani zaigraju i kasnije tijekom mnogih prigoda tijekom godine, ali mesopust je jedan jedini i jedanput u godini.


Poznato je da se u Novom Vino dolskom zdušna gaje ovi prastari narodni običaji koji su proglašeni i zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a da je u obiteljskim kućama više od tri stotine muških i ženskim nošnji. Taj broj je zasigurno i veći jer se u jednoj obitelji često čuva nekoliko varijanti, primjerice ženskih nošnji, za razne prigode..



Upravo to folklorno naslijeđe Novljana, narodno kolo i nošnja, junačke i domoljubne pjesme, sopile, čitav kalendar događaja, bili su predmet istraživanja muzikologa i melografa, etnologa, te etnomuzikologa, posebice onih koji su čitav svoj život – poput Ivana Matetića Ronjgova i Dušana Prašelja – posvetili istraživanju ostavštine povezane uz primorsko-istarsku ljestvicu.


Novljani su i ove godine tradicionalno proslavili svoje mesopusne običaje, a u njima su sudjelovali i mnogi mladi, pa tako i najmlađi mesopustari koji su svojemu mesopustu, također čovjeku od slame, dali ime primjereno njihovim aktualnostima i onome što ispunjava njihovu svakodnevicu, a to je ove godine – „Tablet“.



Novljani su ponosni na svoj folklorni običaj, pa i na to da je to naslijeđe proglašeno zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom, ali ga oni sami, pogotovo njihovi novi mladi naraštaji najbolje čuvaju kroz sve te godine i stoljeća.