Elitni turizam

Na raskrižju: Privatni smještaj će se morati okrenuti kvaliteti

Anto Ravlić

Gosti često prejeftinog i nekvalitetnog privatnog smještaja prekrcavaju plaže, parkirališta i prometnice / arhiva NL

Gosti često prejeftinog i nekvalitetnog privatnog smještaja prekrcavaju plaže, parkirališta i prometnice / arhiva NL

Manje gostiju, ali više kvalitetnih gostiju, pravac je kojim će morati krenuti crikvenički turizam. U suprotnom, masa gostiju će otjerati kvalitetu. Tu su na potezu privatni iznajmljivači jer hoteli su svoje odradili – sa 27 zvjezdica više u pet godina – čime su privukli goste dubljeg džepa



Već sada se može zaključiti da je turistička sezona 2017. polučila izvanredne rezultate na crikveničkoj rivijeri. Plusevi u noćenjima od 20-ak posto mame osmijehe. Iako je sezona u tijeku, iako berba eura neće stati tako skoro, ljudi iz turizma su već sezonu stavili ad acta i gledaju u budućnost. Jasno je da su veliki plusevi posljedica ulaganja, sve veće prepoznatljivosti Hrvatske na turističkoj karti svijeta, no isto tako je jasno da nam u prilog ide i nestabilnost na istočnoj obali Mediterana. Dokle će politika tresti turizam u poslovično nestabilnom dijelu svijeta i usmjeravati goste ka Hrvatskoj? Možda koju godinu. Možda i desetljeće-dva. No, bez obzira na sve, jasno je da će turizam u Hrvatskoj, pa i na crikveničko-vinodolskoj rivijeri morati tražiti dugoročne odgovore. Kako dalje? I ako nam se i dalje budu prelijevali gosti s Mediterana, i ako se ti gosti vrate Turskoj i Egiptu.


Konstatno se naglašava da su hoteli nositelji turizma. Čini se da s hotelima Crikvenica u perspektivi neće imati problema. Prije koju godinu glavni napori išli su ka podizanju zvjezdica hotelima. U pet godina Crikvenica je dobila 27 zvjezdica više, problematični hoteli dobili su nove vlasnike, povećava se broj kreveta i posao s hotelima je pri kraju. Još treba podići Turističko naselje Kačjak, za što se već kuju planovi, podići koju zvjezdicu na nekoliko hotela, pričekati otvaranje hotela Park, početak obnove »Miramara« koji je napokon dobio vlasnika. Od većih hotela još samo Eden mora dobiti vlasnika, a Jadranovo očekuje da se nešto dogodi s tzv. slovenskim domom. I što se tiče obnove i modernizacije hotela, uglavnom se posao privodi kraju. Hoteli bi s četvrtinom udjela u kolaču noćenja vjerojatno trebali napredovati do trećine noćenja.



Nešto će se dogoditi i s plažama. Predstoji nasipavanje plaža jer se pokazalo da fali kapaciteta i da turisti preferiraju šljunčane plaže. Sljedeće godine tražit će se koncesionar za Glavnu gradsku plažu, crikvenički turistički biser. Utrku najavljuju veliki igrači i izvjesno je da će u budućnosti plaža imati manji kapacitet, kako bi gosti koji plate ulaz bili zadovoljniji i spremniji potrošiti više. Jedan od problema su i jednodnevni kupači. Puno prometa, malo zarade.





Previše turista


Čini se da će budućnost crikveničkog turizma krojiti privatni smještaj, odnosno smjer u kojem će krenuti. Privatni smještaj danas drži gotovo 60 posto noćenja. Uz sve pluseve, među kojima je sigurno najveći značajna potpora kućnim budžetima, velik broj apartmana nosi i minuse kvalitetnoj turističkoj perspektivi Crikvenice. Gosti često prejeftinog i nekvalitetnog privatnog smještaja prekrcavaju plaže, parkirališta i prometnice. U Crikvenici je jednostavno previše turista i sigurno je da će kvalitetniji gosti tražiti više prostora na plažama i cestama. Ne dobiju li ga, lako je moguće da će potražiti destinaciju gdje će za polupansion od 100 eura dobiti puno više zraka. Danas se događa da se gost od 100 eura i turist koji apartman plaća tridesetak eura tiskaju jedan uz drugog na plaži. Turist koji maže paštetu nema izbora, no ima gost koji za sobu plaća 200 eura. Slična je situacija na ulicama Crikvenice koje su zakrčene, na parkiralištima s kojih česti blješti poruka »zauzeto«.


Dva smjera


Turistički radnici rješenje vide u dva smjera. Jedan je podizanje kvalitete privatnog smještaja. Kvantiteta bi trebala ustupiti mjesto kvaliteti. Zanimljiv je primjer i razmišljanje jednog privatnog iznajmljivača. Apartmane kapaciteta 2+2 je ograničio samo na dva gosta. Dodatno je uredio i opremio apartmane, izgradio bazen. I podigao cijene. Danas zarađuje više s manjim brojem gostiju. I to bi trebao biti model kojim će se smanjiti broj turista, a povećati prihod. Iznajmljivači koji inzistiraju na kvaliteti hvale se kako nemaju problema s punjenjem kapaciteta i da im se produžila sezona. Danas Crikvenica ima oko 1.800 iznajmljivača. Uz njih, postoje i iznajmljivači koji rado ugošćuju »rodbinu i prijatelje«.


Drugi smjer kojim bi crikvenički turizam trebao naprijed je produženje sezone. Kvalitetniji hoteli već su ju sada produžili. Crikvenica je postala zanimljiva i u drugoj polovici rujna i listopadu, što je s hotelima ograničenim na dvije zvjezdice bila nemoguće misija, tvrde u hotelima i agencijama.


Nešto će se dogoditi i s plažama i njihovim kapacitetom. No, o svemu će više reći strategija razvoja crikveničkog turizma koja je u pripremi.