Za tri godine trebala bi početi gradnja kompleksa s 900 kreveta u turističkom naselju i 200 kreveta u kampu, koji bi zamijenio umorni Kačjak koji je navršio 53 godine. Kačjak bi trebao prerasti u hotelsko naselje s četiri zvjezdice
Nakon izlaska iz stečaja prije nešto više od tri godine, Jadran je krenuo u veliki investicijski ciklus težak 100 milijuna kuna. Selački hotel Slaven podignut je s dvije na tri zvjezdice, dva najveća hotela u grupaciji, Katarina i Omorika, skočila su s dvije na četiri zvjezdice, kamp Selce na tri zvjezdice. Trenutno se rekonstruira hotel Esplanade koji će odbaciti dvije zvijezdice, prigrliti četiri i preuzeti titulu elitnog hotela u grupaciji. Paralelno se uređuju kongresna dvorana, wellness centar i bazen u hotelu Katarina. No, najveći zalogaj tek slijedi.
Jadran je započeo pripreme za najveću investicije u povijesti Crikvenice, uređenje poluotoka Kačjak, odnosno turističkog naselja izgrađenog prije 53 godine. U novo ruho Kačjaka planira se uložiti oko 140 milijuna kuna.
Prije više od pola stoljeća na poluotoku je izgrađeno 12 paviljona i 35 bungalova. Godine i nebriga tijekom dugogodišnjeg posrtanja Jadrana donijele su svoje. Danas sve izgleda, da budemo blagi, vrlo skromno. Izvan funkcije su dva paviljona. Šetnja polutokom četiri kilometra udaljenom od Crikvenice svjedoči o raskoši koju je nekad davno nosilo turističko naselje. Centralni objekt s kojeg puca pogled na Vinodolski kanal i Krk. Bolje se u pogledu na more ne bi uživalo niti s pramca kruzera. Teniski i košarkaški tereni, mini golf igralište, boćalište, centralni restoran, disko klub, recepcija i aperitiv bar. Uz pogled, poluotok nazvan po zmiji (kači, op. a.) se ponosi predivnom plažom sa zapadne strane. Ipak je najjači adut osama. Pozicija poput Kačjaka ne postoji na Kvarneru. Blizu turističkog mjesta, pet kilometara od čvora autoceste, a opet daleko od pogleda, nezvanih gostiju i ljetnih gužvi.
Nedvojbeno se radi o velikoj investiciji. Zanimljivo je usporediti što se se sve može i tko barata s tolikim novcem. Ako se ne maknemo dalje od turizma, toliko će se uložiti u kamp od pet zvjezdica u Povljani na Pagu. Isti iznos utrošen je za još nerazjašnjeni remont hrvatskih MIG-ova u Ukrajini. Kačjak bi mogao obnoviti Dinamo. Naime, 140 milijuna kuna Dinamo je zaradio za ulazak u nogometnu Ligu prvaka. Možda bi novac mogao uložioti belgijski reprezentativac Axel Witsel koji je iz ruskog Zenita otišao u Kinu, gdje će godišnje zarađivati 140 milijuna kuna. Toliku vreću novca iskrcao je francuski prvoligaš Lyon za kupnju otpisanog igrača Manchester Uniteda Memphisa Depaya. Običnom smrtniku naravno da nije jasno da je investicija u čarobni poluotok identična godišnjoj zaradi prosječnog igrača prosječne europske reprezentacije. No, zato i svijet ide gdje ide.
Plijen broj jedan
Atraktivna pozicija bila je na meti mnogih. Posljednje predratne godine Jadran je imao 160 tisuća noćenja, više od 800 zaposlenika, 14 hotela i četiri tisuće kreveta. U periodu od 1991. do 1999. godine u objektima Jadrana registirano je više od 600 tisuća noćenja izbjeglica, što se uz ostale probleme odrazilo na poslovanje Jadrana koji je tonuo. U tim godinama prijetila je opasnost od potpune propasti i komadanja Jadrana. Kačjak je bio plijen broj jedan. Nazirao se stečaj koji je i stigao 2010. godine. Dan prije otvaranja stečaja potpisan je sporazum kojim poluotok izlazi iz vlasništva Jadrana. Sve je bilo spremno za novog vlasnika. Spominjala su se i imena po crikveničkim kuloarima. No, nakon otvaranja stečajnog postupka, Republika Hrvatska je dokapitalizirala Jadran te je nakon okončanja stečaja Jadran ponovno i formalno preuzeo Kačjak u svoje vlasništvo.
Kačjak bi trebao prerasti u hotelsko naselje s četiri zvjezdice. Cilj su grupe od posebnih interesa i svih uzrasta srednje platežne moći, koji bi uživali u aktivnom odmoru, dugoj plaži te animacijskim, rekreacijskim i sportskim sadržajima u jedinstvenom i sačuvanom prirodnom ambijentu.
Prostornim planom Grada Crikvenice predviđeno je da Kačjak ponudi 900 kreveta u turističkom naselju i 200 kreveta u kampu, a plan Jadrana je da već u fazi planiranja predvidi mogućnost dodatnog podizanja kategorije sukladno budućim zahtjevima tržišta.
– Ovaj projekt je doista veliki izazov za nas jer se radi o iznimno atraktivnom području s planiranom investicijom od preko 18 milijuna eura. Nakon sređivanja imovinsko-pravnih odnosa, što je predstavljalo također velik izazov, na ovom području želimo našim gostima pružiti aktivni ljetni odmor u prekrasnom prirodno ambijentu na plaži s animacijom, ali isto tako želimo posebnu pozornost posvetiti grupama od posebnih interesa u pred i posezoni s programima pustolovnog turizma. Obzirom na veličinu zahvata, kao i visinu investicije, ovo je zasigurno najveći kapitalni projekt u povijesti Grada Crikvenice, što mu dodatno daje na težini. Naša je želja da se taj projekt realizira na zadovoljstvo svih građana i naših gostiju, izjavio je predsjednik uprave Jadrana Dino Manestar.
Izrada UPU-a
Obzirom da prostorni plan Grada Crikvenice predviđa izradu Urbanističkog plana uređenja, Jadran je u listopadu prošle godine uputio Gradskoj upravi pismo namjere kojom je iskazao spremnost na izradu i financiranje navedenog plana. U Jadranu ističu da je Gradsko vijeće reagiralo vrlo brzo te već sljedeći mjesec donijelo odluku o izradi navedenog plana kojeg će u potpunosti financirati Jadran. U samoj izradi plana sudjelovat će i Grad Crikvenica kako bi se pronašla optimalna rješenja, prvenstveno za pristup navedenom naselju, što je trenutno moguće isključivo kroz cijelo naselje Dramalj. Koncept sadržaja i smještajnih kapaciteta već je izrađen u suradnji s globalnim liderom u hotelskom savjetovanju, tvrtkom Horwath HTL, koja je izradila i Strateški poslovni plan Jadrana do 2025. godine.
Nakon što idejno rješenje i Urbanistički plan budu gotovi, slijedi javna rasprava te prihvaćanje plana, što je temelj za izradu projektne dokumentacije i ishodovanje potrebnih dozvola. Obzirom da se na Kačjaku trenutno nalaze dotrajali kapaciteti, dijelom i van funkcije, realizacija projekta trebala bi započeti već 2020. godine jer prijeti opasnost od dodatnog zatvaranja smještajnih objekata, a to bi sa sobom nosilo velike posljedice za poslovanje Jadrana obzirom da se radi o najvećem objektu u grupaciji. Upravo iz tog razloga u Jadranu užurbano pripremaju inicijalnu javnu ponudu dionica te uvrštenje dionica na Zagrebačku burzu kako bi se prikupio potreban kapital za nastavak započetog investicijskog ciklusa vrijednog preko 300 milijuna kuna.
