130. godišnjica turizma

CRIKVENICA Od skromnog ribarsko-težačkog naselja do perjanice hrvatskog turizma

Marina Kirigin

Dobri turistički rezultati na početku godine najvljuju dobru sezonu u Crikvenici / Snimio Vedran KARUZA / Arhiva NL

Dobri turistički rezultati na početku godine najvljuju dobru sezonu u Crikvenici / Snimio Vedran KARUZA / Arhiva NL

Suvremeno doba donosi razvoj znanosti i tehnologije, pojavu novih oblika komunikacije, ali i izraženu konkurentnost. U tom je ozračju bitno istaknuti i zadržati vrijednost tradicije i sačuvati izvorne običaje, kaže Marijana Biondić, direktorica Turističkog ureda TZ Grada Crikvenice



Crikvenica slavi 130. godišnjicu organiziranog turizma. Značajna je to obljetnica koja zaslužuje veliko slavlje pa je u skladu s time organizirana i višednevna proslava koja će se održati od 14. do 17. lipnja.


Program proslave biti će raznovrstan, podjednako namjenjen mlađim i starijim generacijama, ljubiteljima dobre glazbe, mediteranskog ugođaja i ukusnih specijaliteta. Organizator proslave obljetnice, Turistička zajednica Grada Crikvenice, pokušati će dočarati kako se crikvenička ponuda prilagođavala željama turista kroz godine. Direktorica TZG-a Crikvenice, Marijana Biondić, pozvala je na proslavu jubileja kojeg su omogućile brojne generacije koje su utkale svoje znanje, ljubav i vrijeme u razvoj turizma na crikveničkoj rivijeri.


Gradnjom prvog drvenog kupališta iz 1888. godine, »Banje poli vrutka«, započinje organizirani turistički razvitak Crikvenice – grada koji je započeo razvojni put od skromnog ribarskog, zidarsko-klesarskog i težačkog naselja do jednog od vodećih turističkih mjesta u Hrvatskoj. U kontekstu intenzivnog razvoja turizma, i to prvenstveno zdravstvenog, važno je spomenuti i otvaranje prvog hotela u Crikvenici – hotela »Nadvojvotkinji Klotildi« 1891. godine, potom hotela »Nadvojvoda Josip« 1895. godine, kasnije pod nazivom »Therapia« i danas »Kvarner Palace« i »Miramare« koji je otvoren 1906. godine.


Klimatsko lječilište




U »Therapiji« je bio osnovan hidropatski zavod, opremljen tada najsuvremenijim aparatima za fizikalnu medicinu, hidroterapiju, elektroterapiju, fototerapiju, kupke u pari, vrućem pijesku, blatu, kisiku i ljekovitoj hladnoj vodi, a imao je i rendgenski kabinet, 120 raskošno uređenih soba, prostrane terase, park, vlastito kupalište sa 120 kabina, zatvoreni bazen s toplom  i hladnom morskom vodom, ortopedsku i gimnastičku dvoranu pa čak i pristanište za manje parne brodove. U stražnjem dijelu hotela »Miramare« također je djelovao sanatorij, dostupan i vanjskim korisnicima.


– Ono čime se je Crikvenica od svojih početaka isticala svakako je povoljna i zdrava mediteranska klima  i mikroklima, čist zrak, more i okoliš te iznimne prirodne ljepote.  Dana 25. ožujka 1906. godine je, na osnovu Zakona o zdravstvu, Crikvenica proglašena klimatskim lječilištem i morskim kupalištem. S vremenom je izgradila turističku tradiciju, stekla status jednoga od vodećih turističkih mjesta u Lijepoj našoj te postala omiljeno ljetovalište mnogih generacija – podsjetila je Biondić na turistički važnu povijesnu crticu Crikvenice.Crikvenica je u 2018. godinu, u kojoj slavi 130 godina organiziranoga turizma, kročila pobjedničkim stopama. U nizu nagrada i priznanja, proglašena je i najuspješnijom destinacijom turizma zdravlja.

– Nagrada je to koja samo potvrđuje da idemo u  pravom smjeru još od 19. stoljeća. Crikvenica je zasigurno jedan od pionira ove selektivne vrste turizma, a pod ruku s njom ide i aktivni turizam koji se razvija iz godine u godinu. Plaže, naše prave šampionke i osvajačice mnogih nagrada, zasigurno su bile i ostat će jedan od naših najvažnijih resursa. Posljednjih nekoliko godina bilježimo stalni porast broja noćenja. Posebno nas veseli činjenica da je taj porast prisutan tijekom cijele godine, dakle i u predsezoni i posezoni. Tome zasigurno pridonosi bolja kvaliteta smještajnih kapaciteta, prvenstveno hotelskih, ali i svih ostalih, te brojni sadržaji koje Crikvenica nudi, kao i manifestacije raspoređene tijekom cijele godine – kazala je direktorica turističkog ureda koji u prvih pet mjeseci ove godine na Crikveničkoj rivijeri bilježi 50.835 gostiju, koji su ostvarili ukupno 158.315 noćenja, što je 26,64 posto više dolazaka i 27,22 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje u 2017. godini. Rekord je postignut i u svibnju kada je na istom području ostvareno 27.535 dolazaka, što je za 42,26  posto bolje u odnosu na lanjski svibanj, te 90.122 noćenja ili 46,28 posto više noćenja u odnosu na lani.


Vjetar u leđa


– Suvremeno doba donosi razvoj znanosti i tehnologije, pojavu novih oblika komunikacije, ali i izraženu konkurentnost. U tom je ozračju bitno istaknuti i zadržati vrijednost tradicije i sačuvati izvorne običaje. Crikvenica svoje kulturno-povijesno naslijeđe nastoji utkati u turističku ponudu, posebice u manifestacije, kao što su Ribarski tjedan, (Sr)etno Selce, Cesta plave ribe, Maškare… Jedna od novosti na našoj Rivijeri je promjena vlasnika tvrtke Jadran d.d. Vjerujemo da će to donijeti novi vjetar u leđa crikveničkom turizmu. Već godinama ostvarujemo uspješnu suradnju s većinom subjekata čije je djelovanje posredno ili neposredno vezano za turizam: od jedinice lokalne samouprave, gradskih institucija i raznih tvrtki pa do klubova, udruga i volontera. Osim u okviru destinacije Crikvenica, važna je i suradnja sa susjedima jer turizam ne poznaje administrativne granice pa smo tako upravo krenuli s izradom Strategije razvoja turizma na razini subregije Crikveničko-vinodolske rivijere koja je rezultat dugogodišnje međusobne suradnje i zasigurno će dati odgovor na pitanje  u kojem bi se smjeru kao subregija trebali razvijati. Zajedničko djelovanje i dobra povezanost su ključne za razvoj kvalitetnih proizvoda u destinaciji, za njezin napredak i pozitivan imidž – kazala je Marijana Biondić.



Proslava velikog jubileja započet će u četvrtak »Crikveničkim vremepolovom«, koji će posjetitelje vratiti u vrijeme početaka crikveničkog turizma, te festivalom naziva »Na palade«.  Festival će omogućiti povratak u vrijeme kada su crikveničke terase bile popularna okupljališta i »podiji za plesnjake«. »Crikvenice moja«, »Na obali«, »Moja mala kala«, »Adio Crikvenice« – samo su neke od melodija koje će večer začiniti dozom nostalgije. Drugi dan, u petak, posjetitelje se poziva da »skinu  prašinu sa svojih plesnih cipela«. Očekuje ih retro disko na otvorenome – »Blame it on the Boogie« i poznati hitovi poput pjesama iz filmova »Grease« i »Groznica subotnje večeri« kao i hitova Michaela Jacksona ili Marvina Gayea. U nedjelju, posljednji dan manifestacije, posjetitelji će moći uživat u glazbi Ane Rucner i »Putokaza« te cocktailu i gastro showu naziva »1300 slatko-slanih poljubaca« kojeg će pripremiti vrijedne ruke crikveničkih ugostitelja. Sve će to biti popraćeno vrhunskim laser show – spektaklom.



Iako je trenutno naglasak stavljen na plažni prostor, njegovo proširenje i uređenje, te time na podizanje kvalitete, gradonačelnik Crikvenice Damir Rukavina kaže kako paralelno valja razvijate i ostale oblike ponude kako bi crikvenički turizam izašao iz svoje sezonalnosti.


Poljoprivreda i turizam


– Zadovoljan sam razvojem Crikvenice kao turističke destinacije koja već godinama bilježi porast broja noćenja, ali i koja ulaže u kvalitetu smještajnih kapaciteta. Grad Crikvenica ulaganjem u infrastrukturu, ali i nizom drugih aktivnosti, sudjeluje u tom podizanju kvalitete koja se održava na život Crikveničana, ali i na kvalitetu boravka gostiju. Ulažemo u uređenje mjesta. Uređujemo i proširujemo plažne kapacitete i to na vrlo visokom, kvalitetnom nivou. Na jesen kreće višemilijunska investicija kojom će se urediti dio plažnog prostora Jadranova. U završnoj smo fazi projektiranja i krećemo na ishodovanje dozvola za proširenje plažnog prostora između Crikvenice i Selaca. U skoroj budućnosti  Crikvenica i Selce bi trebali  biti povezani ne samo šetnicom koju nazivamo Šetnicom zdravlja, nego bi taj dio obale spojili sa izuzetno kvalitetnim plažnim prostorom. Crikvenici, s obzirom na porast broj gostiju koji iz godine u godinu pristiže u ljetnoj sezoni, je takvo ulaganje potrebno – govori gradonačelnik Crikvenice koji budućnost ovog primorskog mjesta vidi i u razvoju drugih oblika turističke ponude. Vjeruje kako bi se ulaganjima u poljoprivredu, prije svega maslinarstvo i vinogradarstvo  mogli stvoriti odlični preduvjeti za razvoj agroturizma. Time bi se omogućilo i produljenje turističke sezone, odnosno Crikvenica bi se riješila sezonalnosti. Na tragu takvog promišljanja razvoja turizma je i inicijativa jednog privatnika koji će ulaganjem u poljoprivredu, u nasade vinove loze, maslina i lavande pokušati izgraditi još jednu uspješnu hrvatsku turističku priču, a takvih bi primjera, kaže gradonačelnik,  posebno sada, izmjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, moglo biti puno više.