Muzej Grada Crikvenice

Arheolozi jesen proveli na terenu: Istraživali Jadranovo, Badanj, Kotor i Grižane

Anto Ravlić

Snimio Anto RAVLIĆ

Snimio Anto RAVLIĆ

Prvi put crikvenički muzej primijenio je nove metode istraživanja. Zahvaljujući suradnji sa Sveučilištem u Varšavi georadarom i magnetometrom pregledan je travnjak nogometnog igrališta u Crikvenici i prostor gradine Badanj



CRIKVENICA Jesensko vrijeme idealno je za terenske radove pa je Muzej Grada Crikvenice, kao i prošlih godina, iskoristio jesen za konzervatorske, arheološke i dokumentarne radove na kulturnoj baštini. Prvi put crikvenički muzej primijenio je nove metode istraživanja. Zahvaljujući suradnji sa Sveučilištem u Varšavi georadarom i magnetometrom pregledan je travnjak nogometnog igrališta u Crikvenici i prostor gradine Badanj.


– Istraživanjima smo željeli potvrditi pretpostavljeno prostiranje antičke keramičarske radionice, a u slučaju Badnja na temelju rezultata preciznije planirati i locirati buduće arheološke radove. Rezultati snimanja se nakon obrade svih prikupljenih podataka ubrzo se očekuju, ističe ravnateljica muzeja Silvija Huljina.


Drenaža


Muzej je u listopadu bio uključen i u jedan arheološki nadzor. U Belgradu na crkvi Majke Božje Snježne provedeni su zaštitni radovi postavljanja drenaže izvan spomenika.




– Tom su prilikom pronađeni ostaci arhitekture koju možemo povezati s jednom ranijom fazom danas barokne građevine. Riječ je najvjerojatnije o kapeli koja je u kasnijoj obnovi crkve negirana. Unutar prostora njenog poda otkriveni su ostaci uništenih novovjekovnih grobnica koje preliminarno možemo datirati u 17. i 18. stoljeće, objašnjava ravnateljica Huljina.


Proteklih nekoliko godina muzej se aktivnije uključio u očuvanje kulturne baštine brda Kotor. Tako se posljednje dvije godine provodi konzervacija crkve svetoga Trojstva (svete Trojice) izgrađene tijekom 16. stoljeća na vršnom platou brda. Prošle je godine sanirano pročelje, a ove su jeseni stabilizirani uglovi crkvenog broda i svetišta te je zatvorena kapa na svim zidovima. Ugrađeni su novi ugaoni kameni blokovi s obzirom da su izvorni odnešeni s građevine i najvjerojatnije korišteni za gradnju kuća na Kotoru.


Signalizacija


– Najveći problem predstavljao je dovoz materijala za zidanje jer je jedini pristup crkvi moguć uskom stazom uz gromače. Stoga je kao i prošle godine korištena pomoć radnih konja koji su u dva dana prenijeli sav potreban materijal, iznosi zanimljivost kustosica crikveničkog muzeja Tea Rosić.


Na Kotoru se postavljala i signalizacija, po cijelom brdu Kotor postavljeno je 26 putokaza i pet obavijesnih ploča te je tiskan letak s kartom staza. Ministarstvo kulture sufinanciralo je uređenje poučne staza koja će se u narednim godinama nadopunjavati novim oznakama. Osim Kotora dvije su nove obavijesne ploče postavljene na Badnju, a u planu je i tisak letka o utvrdi.


Na gradini Badanj započela je početkom studenog konzervacija i sanacija bedema. Radovi financirani od strane Ministarstva kulture i Grada Crikvenice provode se na statički ugroženom istočnom dijelu utvrde. Osim bedema, konzervacija se odvija i na prostoru cisterne koja je u listopadu očišćena od velike količine nabacanog kamenja, šute i smeća. Nanosi materijala skrivali su izuzetno kvalitetnu gradnju četiri i pol metra duboke šterne ukopane u stijenu koja je stoljećima omogućavala život stanovnicima Badnja.



Istraživanja bi bila neizvediva bez financijske potpore. Ministarstvo kulture financira radove na Badnju od 2013. godine. Prve godine izdvojeno je 180 tisuća kuna, 2014. i lani po 80 tisuća kuna, a ove godine 200 tisuća kuna. Grad Crikvenica svake godine daje 70 tisuća kuna. To su namjenska sredstva iz spomeničke rente koja se moraju utrošiti u zaštitu spomenika kulture. Zatražena su sredstva i za 2017. godinu od Ministarstva kulture.



Straža


Radovi nisu zaobišli ni Jadranovo. Na rtu Tusti iznad uvale Trstene nalaze se ostaci manje građevine, straže koja je kontrolirala prolaz morskim kanalom između Krka i kopna. Ostatke građevine, dosada skrivene u gustom grmlju, »otkrio« je novoizgrađeni put od uvale Perčin prema Trsteni.


No taj je put ujedno ugrozio statiku već ranije oštećenog zida. Stoga je Muzej proveo kratka četverodnevna istraživanja kako bi otkrili izgled i namjenu građevine. Istraživanja nažalost nisu pružila značajne rezultate. Zbog korištenja parcele kao vrta prostor je prekopavan te su svi zidovi osim južnog sačuvani u tragovima. Prema oskudnim ulomcima keramike, straža je korištena tijekom novoga 17. i 18. stoljeća.


– Nadamo se da ćemo uz dopuštenje vlasnika početkom 2017. uspijeti sanirati jedini preostali zid koji će biti jedna od zanimljivosti na putu prema uvali Trsteni, istaknula je kustosica muzeja Tea Rosić.