foto: arhiva NL
Bilo bi puno bolje, umjesto žurbe i poštovanja roka od 1. siječnja, nastaviti raditi na kvalitetnoj pripremi tog zakona, a u međuvremenu pomoći brdsko-planinskim područjima kroz beneficije, Vladine uredbe, privremene mjere ili stavljanjem novih zakonskih odredbi u već postojeće zakone – predlaže Rajšel
ČABAR – Kristijan Rajšel, gradonačelnik Čabra, jedan je od troje goranskih gradonačelnika uključenih u Odbor za izradu novog Zakona o brdsko-planinskom području, akta koji bi od početka naredne godine Goranima, kao i svima koji žive na sličnim brdsko-planinskim područjima, omogućio dodatne povoljnosti kojima bi lakše »hvatali« zaostatak za razvijenijim krajevima. Osnivanje tog tijela je, ističe Rajšel, dobar potez, ali nikakvog sastanka ni aktivnosti, bar do predaje ovog teksta, nije do sada bilo.
– Taj sastanak kasni i to jako, jer ako se s tim promjenama planiralo krenuti od 1. siječnja 2018. godine, onda mi nije jasno kako će se to u ova preostala tri mjeseca realizirati kroz stvaranje novog Zakona za kojeg trebaju prijedlozi, dogovori, saborska rasprava pa donošenje akta, odnosno postupak koji traži daleko više vremena od nepuna tri mjeseca koja su pred nama.
Zato smatram da bi puno bolje bilo, umjesto bilo kakve žurbe i poštivanja tog 1. siječnja 2018., nastaviti raditi na kvalitetnoj pripremi tog zakona, ali u međuvremenu nizom beneficija i odluka koje Vlada može donijeti, pomoći brdsko-planinskim područjima kroz donošenje raznih Uredbi, privremenih kompenzacijskih mjera ili pak stavljanja novih zakonskih odredbi u već postojeće zakone.
Primjerice, u Zakon o cestama moguće je ubaciti odredbu po kojoj će država snositi troškove zimskog čišćenja na cestama te i te nadmorske visine, u Zakonu o porezu navesti da oni koji žive na tim i takvim područjima plaćaju manji porez i slično, u Zakonu o radu stvoriti članke o tome da na određenim područjima trebaju postojati određene pogodnosti prema radnicima – predlaže Rajšel koji ističe kako je nova Vlada RH, u odnosu na najave i vrlo dobar početak, malo zastala u aktivnostima vezanim uz pomoć ovom dijelu Hrvatske, ali za to ima razumijevanja jer je, ističe, riječ o objektivnim okolnostima.
Nadzirati trošenje
– Sve je malo zastalo jer svaka politička stranka je puno veći ljubitelj bilo kog područja, ili nekih ideja, dok je u opoziciji. Kad dođeš na vlast onda je sve puno teže. No, osobno vjerujem da će ova vlast zaista pokušati riješti goranske probleme jer u njoj je i nekoliko ljudi s ovog područja kojima je do toga stalo i kojima vjerujem kad govore da žele dobro ovom kraju.
To ne znači da Gorskom kotaru nije željela pomoći i prethodna vlast, samo su bili jako spori i neodlučni. No, ono što svi moramo uvažiti, jest činjenica da te promjene nije lako realizirati jer područja poput Gorskog kotara ima još, pa i njih treba uključiti, a računati treba i na sastav u Saboru jer se za odluke treba lobirati. Dakle, može se doći do promjena, ali to nije ni lako, ni jednostavno – govori Rajšel koji na upit što bi to trebalo mijenjati i kakav bi novi zakonski akt trebao biti, kaže:
– Novi zakon mora biti drugačiji jer je dosadašnji dao lokalnim samoupravama neke novce, ali ne i mehanizme da se vidi kako su se ti novci trošili. Primjerice, Zakon o otocima tražio je dva puta godišnje izvješće o tome što se događa i na što su sredstva utrošeno. U »brdskom« zakonu toga nije bilo i mislim da to treba promijeniti, a također valja naći načine kako kroz zakonske odredbe direktno pomoći ljudima. Konkretno, otočani imaju popust za prelazak preko mosta, a mi nemamo nikakve benificije za prijevoz autocestom kroz Gorski kotar. Nadalje, troškove zimskog čišćenja prometnica treba staviti u zakon, a ne da sve bude samo dobra volja sadašnjeg ministra Butkovića.
Svakako treba sadašnju pogrešnu indeksaciju svesti u realne okvire, smanjiti poreze obrtnicima i pojedincima te kroz određene benificije poduzetnicima omogućiti da budu u istom položaju kao i ostali jer jedino tako možemo privući ulagače. Općenito, jasno je na koje se načine može pomoći brdsko-planinskim područjima poput Gorskog kotara, samo je pitanje ima li kod onih koji predlažu i donose odluke dovoljno volje.
Začarani krug
Rajšel posebno skreće pažnju na činjenicu kako bi država u svojoj pomoći Goranima mogla proći puno bolje kad bi određene benificije važile samo za područje Gorskog kotara.
– Do sada smo imali situaciju da se svi zakoni koje Gorani potaknu, osmišljavaju ne samo za Gorski kotar, već i za druga slična područja pa je na kraju potrebno iz državnog proračuna izdvojiti puno više novca no što treba samo za Gorski kotar.
Muke oko nedonošenja novog zakonskog akta odražavaju se polako i na blisku budućnost goranskih općina i gradova koji se pripremaju na donošenje proračuna za narednu godinu. »Stanje je sad takvo da uopće ne znamo kako ćemo i s kojim okvirima raditi proračun jer ne znamo kakve ćemo i hoćemo li imati neke olakšice. Mi do kraja studenog moramo imati temelje kako bi u prosincu prijedlog išao na sjednici gradskih i općinskih Vijeća. Nažalost, trenutačno je stanje prilično neizvjesno pa se nadamo da ćemo uskoro dobiti određene smjernice kako ne bismo kasnili s donošenjem tog važnog dokumenta«, rekao je Rajšel.
Primjerice, za zimsko čišćenje, koje nam puno pomaže, iz državnog proračuna se za devet goranskih općina i gradova, izdvaja oko 6 milijuna kuna, a za druga područja dodatnih 14! I to je još dobar odnos jer smo na jednoj trećini, a kod »brdskog« zakona Goranima je išlo oko 40 milijuna kuna, a svima ostalima dodatnih 360 milijuna kuna! Pritom se išlo na pravilo po kojem onaj koji ima više, više i dobija pa su tako oni razvijeniji bili još razvijeniji, a neke sredine koje su sigurno u puno boljem položaju od Gorskog kotara (Matulji, Buzet, Ogulin…) su zbog visokog proračuna dobivale puno više.
Gledano s te strane, zaista bi za državu bilo bolje da postoji Zakon o Gorskom kotaru jer bi onda ta pomoć išla samo prema Goranima i bilo bi znatno manje izdvajanja iz državnog proračuna. No, za donijeti takav zakon treba odluka Sabora, a u Saboru će to teško proći jer će iste takve benificije tražiti i drugi sa sličnih područja. I tako smo u jednom začaranom krugu u kojem nam ne preostaje ništa do li da svi mi iz Gorskog kotara stalno upozoravamo i tražimo olakšice koje zbog uvjeta života i zaslužujemo – smatra gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel.
