Projekt sustavom različitih staza i turističkih proizvoda temeljenih na prirodnoj baštini povezuje zemlje i zajednice na području planinskog lanca Dinaridi / Foto Pixsell
Istraživanja vezana za postojeću turističku ponudu, potencijale i potrebe, pokazala su da, kad je riječ o utvrđenim planinarskim i pješačkim stazama, obrazovanju planinarskih vodiča, razvijenosti službe spašavanja i slično, Hrvatska je jedna od najrazvijenijih zemalja Dinarskog luka koji obuhvaća potez južno od Alpa u Sloveniji preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova do sjeverne Albanije
CRNI LUG – Sudeći po radionici »Via Dinarica – pustolovni koridor za održivi razvoj« koja je održana u Nacionalnom parku »Risnjak« u Crnom Lugu, projekt Via Dinarica mogao bi biti jedan od budućih turističkih aduta Hrvatske, posebno za one turiste koji vole aktivan odmor, planinske krajolike i uživanje u prirodi. Via Dinarica nastala je u određenoj mjeri po uzoru na poznatu Via Alpina koja je sustavom različitih staza i turističkim proizvodima temeljenima na prirodnoj baštini međusobno povezala zemlje i zajednice alpskog prostora. Via Dinarica trebala bi isto to učiniti na području planinskog lanca Dinaridi koji obuhvaćaju potez južno od Alpa u Sloveniji preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova do sjeverne Albanije.
– To je jedan od najmanje poznatih i istraženih planinskih lanaca u Europi i upravo je to jedna od velikih prednosti kad je riječ o privlačenju turista – ističe Valentina Futač, tajnica Udruge Via Dinarica Croatia i koordinatorica aktivnosti projekta »Via Dinarica – pustolovni koridor za održivi razvoj«.
Turizam i razvoj
– Projekt se provodi se uz potporu Ministarstva turizma Republike Hrvatske, a nositelj projekta je Stanica planinarskih vodiča Zagreb u partnerstvu s Udrugom Via Dinarica Croatia. Kako bi se pripremio kvalitetan projekt, temeljen na stvarnim potrebama na terenu, regionalni je tim, na poticaj Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) 2013. godine provodio istraživanje na terenu hodajući trasom puta Via Dinarica. Glavni provedbeni partner za Hrvatsku bila je Stanica planinarskih vodiča Zagreb (SPVZ).
Gorski kotar / Foto Marinko KRMPOTIĆ
Tijekom terenskog istraživanja trase Via Dinarice održani su brojni sastanci s predstavnicima zaštićenih područja, lokalne i regionalne samouprave, turističkih agencija, planinarskih udruga i klubova, Hrvatske gorske službe spašavanja… – govori koordinatorica aktivnosti Valentina Futač, dodajući da su istraživanja vezana za postojeću turističku ponudu, potencijale i potrebe pokazala da je, kad je riječ o utvrđenim planinarskim i pješačkim stazama, obrazovanju planinarskih vodiča, razvijenosti službe spašavanja i slično, Hrvatska jedna od najrazvijenijih zemalja Dinarskog luka.
Samarske stijene / Foto Stanislav Horaček
– Dakle, ima važnu ulogu u transferu znanja i iskustava u regiji. Međutim, kad je riječ o infrastrukturi, potrebna su mnoga ulaganja. Primjerice, smještajne kapacitete – planinarske domove, kuće i skloništa treba obnoviti (ili izgraditi na nekim mjestima), u skladu s najvišim ekološkim standardima. Nadalje, nužno je poboljšati suradnju i koordinaciju ključnih dionika u turizmu iz regije Dinarida, poboljšati promociju postojećih i podržati pokretanje novih turističkih proizvoda i ponuda te usvojiti i primijeniti niz standarda kvalitete turističkih proizvoda i ponude – nabraja Futač. Te potrebe će se, kaže, rješavati putem sveobuhvatnog programa, koji su razvili uredi UNDP-a u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, u suradnji s ključnim nacionalnim i regionalnim partnerima.
BIJELA LINIJA: Iz smjera Snežnika u Sloveniji u Hrvatsku ulazi na graničnom prijelazu Babino polje/Prezid. Nakon prestanka schengenskog graničnog režima na granici Hrvatske i Slovenije i ostvarenja drugih preduvjeta predviđeno je da se smjer bijele linije Via Dinarice premjesti na trasu nekadašnjeg spojnog puta Snežnik – Snježnik. Kroz veći dio Gorskog kotara, od Prezida do Bijelih stijena, bijela linija prati trasu Goranskog planinarskog puta, osim na kratkoj spojnici, između sela Razloga kod izvora Kupe i Crnog Luga u Nacionalnom parku Risnjak. Put obilazi planine Tuhobić, Bitoraj, Bjelolasicu te Samarske i Bijele stijene. U području od Bijelih stijena do Kolovratskih stijena, bijela linija u potpunosti prati trasu Kapelskog planinarskog puta. U području od Kolovratskih stijena do Vratnika i dalje do Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, put prati trasu nekadašnjeg spojnog puta Kapela – Velebit. Uzduž Velebita Bijela linija Via Dinarice prati trasu Velebitskog planinarskog puta i poznatu Premužićevu stazu, a nakon Velebita put se nastavlja usponom na planinu Dinaru. Osim zbog lijepih pejzaža, planina Dinara privlačna je i zato što je njezin vrh (1831 m) najviši u Hrvatskoj.
PLAVA LINIJA: Dio puta kroz Hrvatsku povezuje četiri slikovita hrvatska otoka (Krk, Rab, Pag, Mljet), dva najveća hrvatska poluotoka (Istru i Pelješac), vodi kroz tri nacionalna parka (Paklenica, Krka, Mljet) i četiri parka prirode (Učka, Velebit, Vransko jezero, Biokovo), spušta se u kanjone najljepših primorskih rijeka (Zrmanja, Cetina), prelazi preko najdužih hrvatskih mostova (Krčki most, Paški most, Šibenski most), obilazi krška plodna polja i brojne važne lokalitete hrvatske povijesti. Hrvatski dio jadranske obale poznat je upravo po jedinstvenom spoju planina i mora, koji omogućuje idealno kombiniranje doživljaja koji pružaju more i priobalje, s doživljajima boravka i kretanja u planinama. Na Plavoj liniji Via Dinarice, izuzev u Parku prirode Biokovo, nema zahtjevnih i teško prolaznih putova, a idealna je za obilazak biciklom.
ZELENA LINIJA: U Hrvatskoj Zelena linija povezuje slikovite kutke Gorskoga kotara i zanimljiva a malo poznata lička područja na prostoru od grada Ogulina do Ličkog Petrovog Sela. Poseban čar zelenoj liniji Via Dinarici daju gorski vodotoci koji na svojem putu prema rijeci Savi tvore atraktivne kanjone s brojnim slapovima i drugim hidrološkim fenomenima. Zelena linija Via Dinarice na jedinstven način povezuje rijeke Kupu, Iševnicu u Vražjem prolazu, izvor Dobre kod Skrada i ponor Dobre kod Ogulina, izvor i ušće rječice Kamačnik s čudesnom vodenom rapsodijom Plitvičkih jezera i prvim metrima rijeke Korane. Ova linija također povezuje i dva najveća hrvatska slapa – slap potoka Curka na Zelenom viru i slap Plitvice na Plitvičkim jezerima. Na Zelenoj liniji nema zahtjevnih i teško prolaznih putova, a uzdužni obilazak omogućava upoznavanje međusobno vrlo različitih, a mnogima premalo poznatih brdsko-planinskih krajeva.
Sveobuhvatni cilj Via Dinarice jest pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Dinarida kroz povećanje konkurentnosti regije kroz turizam i prirodnu baštinu. To je područje iznimne ljepote i vrijednosti, u smislu prirodnog i kulturnog bogatstva, poznato po iznimno prepoznatljivim prirodnim i povijesnim obilježjima. Većina nacionalnih zaštićenih područja, poput nacionalnih parkova i parkova prirode koji privlače sve veći broj posjetitelja u Hrvatskoj, dio su Dinarida pa je i to, pojašnjava glavna koordinatorica, moguća prednost u realizaciji ovog projekta na području Hrvatske. Ističe kako je Via Dinarica put namijenjen planinarima, biciklistima i drugim izletnicima koji posjećuju Dinaride kao turisti, ali istodobno i platforma za razvoj i unapređenje životnih i radnih uvjeta za ljude koji u Dinaridima žive.
Tri koridora
Predsjednik Udruge Via Dinarica Croatia, Alan Čaplar, autor brojnih planinarskih i turističkih vodiča i urednik časopisa »Hrvatski planinar«, ističe da je zahvaljujući Via Dinarici kroz Hrvatsku prošlo već više stotina planinara i biciklista iz inozemstva, a broj posjetitelja u planinskim područjima je u stalnom porastu.
Na turističkim tržištima Europe organizirane ture po Via Dinarici nude riječka turistička agencija Real Experience te VMD iz Zagreba. Na području Primorsko-goranske županije Via Dinarica je dosad predstavljena na sajmu Relax Adria u Opatiji te na tematskim radionicama u Skradu, na Poklonu na Učki i u Crnom Lugu u Nacionalnom parku Risnjak. Prepoznatljivosti Via Dinarice znatno je pridonijelo predstavljanje Via Dinarice u lipnju ove godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.Turistički aduti Gorskoga kotara, Primorja i kvarnerskih otoka, kao i drugih krajeva koje obuhvaća Via Dinarica, u Bruxellesu su bili predstavljeni izložbom i konferencijom na kojoj je sudjelovalo oko stotinu sudionika, a svoje autohtone proizvode i usluge, među ostalima, predstavili su Vid Arbanas iz Lokava i Anita Pintar iz Čabra.
Inače, Via Dinarica sastoji se od tri osnovna smjera (koridora) – tri usporedne trase: plava linija prati jadransku obalu povezujući primorski niz dinarskih planina, bijela linija obuhvaća visoke Dinaride, a zelena linija unutrašnje Dinaride. Sve tri linije koridora Via Dinarice protežu se duž dinarskog područja Hrvatske, a djelomično se i dodiruju. U Hrvatskoj Via Dinarica obilazi šest nacionalnih parkova (Risnjak, Sjeverni Velebit, Paklenica, Plitvička jezera, Krka, Mljet), četiri parka prirode (Učka, Velebit, Vransko jezero, Biokovo) i dva stroga prirodna rezervata (Bijele i Samarske stijene te Rožanski i Hajdučki kukovi na Velebitu). Bijela linija Via Dinarice pruža zainteresiranim obilaznicima priliku da uzdužnim obilaskom dobro upoznaju raznolike prirodne vrijednosti hrvatskih planina. Prateći smjer pružanja Dinarida, ona povezuje najatraktivnije hrvatske planine, vrhove i vidikovce, koristeći infrastrukturu najpopularnijih hrvatskih planinarskih obilaznica (Goranski planinarski put, Kapelski planinarski put, Velebitski planinarski put). Najvišu točku dostiže na planini Dinari, najvišem vrhu Hrvatske, ujedno i planini koja je dala ime cijelom Dinarskom gorju i putu Via Dinarica.
Zelena linija ulazi u Hrvatsku kod Broda na Kupi i odmah obilazi tok rječice Iševnice, prateći Goranski planinarski put kroz Vražji prolaz prema Skradu. Od Skrada do Ravne Gore postoji zanimljiv put preko Skradskog vrha, koji se u završnom dijelu podudara s dijelom trase Ravnogorskog planinarskog puta. Prostor od Ravne Gore do Vrbovskog nudi vrlo slikovit krajolik, a glavna poveznica je stara karolinska cesta koja povezuje ta dva naselja (18 kilometara).
Na dionici od Kamačnika do Kleka, prolazeći rubnim dijelom Velike Kapele zelena linija Via Dinarice ponovno prati Goranski planinarski put. Od Kleka se zelena linija spušta u Ogulin, a zatim obilazi jezero Sabljaci i gradinu Modruš. Put se nastavlja južno Plaščanskom dolinom preko Plaškog, Ličkih Jasenica i Saborskog sve do Nacionalnog parka Plitvička jezera.
