Problem s Komunalcem

Uzalud snježni top bez obećanog tlaka u vodovodnim cijevima

Biljana Savić

Snimio Marinko Krmpotić

Snimio Marinko Krmpotić

Svjesni ključne uloge snijega za svoj rad, u »Gini« su se u samom početku opremili ratrakom i topom za zasnježivanje za čiji je rad potreban viši tlak u cijevima. Delnički Komunalac zajamčio im je takav tlak, no tada, zbog loše infrastrukture, naselje ostane bez vode pa u konačnici ipak izvisi – »Gina«



KUPJAK  Sanjkalište Gina je počelo s radom prvog dana 2011. godine i u ovih punih pet, te sada započetom šestom sezonom, postalo je prepoznata destinacija zimskog turizma Gorskog kotara. Svaka ozbiljna zimska destinacija opremljena je topovima za zasnježivanje kako bi zimska sezona uopće bila moguća.


 – Mi svakim danom dolazimo do zaključka da to, kod nas, unatoč svim naporima, nije moguće. Od prvog dana vodimo borbu s opskrbljivačem vode – Komunalcem d.o.o. iz Delnica. Budući da u vodovodu nema potrebnog tlaka vode, usmeno smo s Komunalacem dogovorili da će nam biti omogućen ulazni tlak od 5 bara, i slijedom tog smo uz tehničku službu proizvođača topa za zasnježivanje naš top preinačili da može raditi uz ulazni tlak 5 bara. Unatoč svemu, svake zime nam se javlja isti problem s Komunalacem, a to je nedostatni tlak vode za proizvodnju snijega, kaže nam direktorica i vlasnica sanjkališta »Gina« Ognjena Iršević Gina.


Pripovijeda da su proteklog ponedjeljka temperatura i vlaga zraka  bili izrazito povoljni za proizvodnju snijega i da su ga radili od ranog jutra.


Neprimjerena infrastruktura




– Uskoro smo došli u situaciju koja nas je nemalo iznenadila –  zamoljeni smo da smanjimo intenzitet proizvodnje snijega s obzirom na to da postoji realna opasnost da naselje ostane bez vode. Kad smo predvečer zbog promjene smjera vjetra sa sjevernog na južni preselili top na gornju lokaciju, došli smo do saznanja da nam je uskraćen kvalitetan tlak vode i samim tim nismo mogli nastaviti s radom. Naime, tlak je tada bio 3,2 bara, po kojem je nemoguće raditi snijeg – kaže Iršević.


Očito je to rezultat nekvalitetne infrastrukture jer, kaže Iršević, prema riječima djelatnika Komunalaca, ovo društvo ne može isporučivati zahtijevani tlak vode s obzirom da kućanstva u tom slučaju imaju problema s povišenim tlakom isporučene vode.


 – Komunalac nam je jamčio ulazni tlak od 5 bara za potrebe zasnježivanja, što u praksi nije slučaj.  Ako želimo razviti Gorski kotar, moramo razviti i zimski turizam, što je nemoguće bez zasnježivanja, a svjedoci smo da zasnježivanje nije moguće bez adekvatne infrastrukture. Pa se pitam ima li, i gdje, sluha za ove, zapravo vrlo ozbiljne probleme i tko će se njima pozabaviti i treba li uvijek sve biti na leđima poduzetnika – pita se Ognjena Iršević.



Budući da smo prvi u Gorskom kotaru koji rade zasnježivanje, unatoč tome što se Gorski kotar želi nametnuti kao zimska destinacija, i unatoč tome što postoji županijsko društvo Goranski sportski centar koje ima  cilj razvijati sportske oblike turizma, ipak se u konačnici mi kao malo trgovačko društvo u privatnom vlasništvu suočavamo s problemima koji bi svakako trebali biti adresirani na više razine, kaže Ognjena Iršević.



Zima top sezona


Kaže da su gosti na sanjkalištu pretežito domaći, obitelji s djecom, kao i organizirane grupe djece školske i predškolske dobi.


– Gosti nam dolaze iz Istarske, Primorsko-goranske, Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, a također i iz Slavonije i Zagreba. Klijenti su prepoznali naše napore da pružimo kvalitetnu zimsku turističku priču i upravo smo mi nerijetko prvi dodir sa snijegom djeci, osobito onoj iz Dalmacije i s juga. Svojim radom polako, ali sigurno stvaramo krug zadovoljnih klijenata koji nam se redovito vraćaju. Budući da nam je zima top sezona, svjesni smo ključne uloge snijega za naš rad i funkcioniranje. Upravo iz tog razloga smo se u samom početku opremili ratrakom za pripremu staza, kao i topom za zasnježivanje. Poučeni iskustvom sa zapada gdje snijega ima sve manje, što je slučaj i kod nas, u samom početku smo se odlučili opremiti topom za zasnježivanje. Ta je odluka ponajviše rezultat spoznaje da i vrhunska skijališta ne bi uspjela ostvariti snježnu zimsku sezonu u punom kapacitetu bez dodatnog zasnježivanja, pojašnjava Iršević i podsjeća da je proizvedeni snijeg izrazito otporan na visoke temperature, do +10 C i više, kao i na kišu, što svakom godinom postaje sve bitnije zbog klimatskih promjena i sve toplijih godina pa je to osnovni razlog zašto toliko forsiraju proizvesti snijeg.