Foto V. Karuza
Svi do sada uspješno realizirani poslovi dobar su nam temelj za sudjelovanje u novim natječajima pri čemu već pripremamo projektnu dokumentaciju za uređenje unutrašnjosti ugostiteljskog objekta i soba te uređenje Volonterskog centra u Crnom Lugu, najavljuje ravnatelj Miljenko Gašparac
Tijekom posljednje tri godine na području Nacionalnog parka »Risnjak« kroz nekoliko je različitih projekata sufinanciranih iz EU fondova i ostalih izvora izvan Hrvatske uloženo oko 8 milijuna kuna čime je pojačana ponuda Parka, podignuta razina ekozaštite, ali i proširene spoznaje o flori i fauni ovog najmanjeg nacionalnog parka u Hrvatskoj, ističe ravnatelj NP »Risnjak« Miljenko Gašparac.
– Primjerice, kroz EU program IPA bilateralna suradnja Slovenija – Hrvatska realizirali smo projekt »Sožitje« vezan uz suživot velikih zvijeri i čovjeka te »Škocijana – Risnjak« vezan uz istraživanje rijeke Kupe. Uspješno smo realizirali i aktivnosti vezane uz provedbu »Projekta integracije u EU Natura 2000« – NIP, kojim smo realizirali dva prihvatno-edukacijska centra za posjetitelje u mjestašcima Razloge i Kupari, te izgradili dječji adrenalinski park smješten uz upravnu zgradu. Uz pomoć UNDP-a upravo traje projekt »Parcs« vezan uz energetsku obnovu upravno-ugostiteljskog objekta pri čemu se ide u izmjenu krovišta, postavljanje solarnih panela, izmjenu goriva i obnovu stolarije, a uz to u okviru tog projekta izgrađena je i tzv. ribička staza uz Kupu od Hrvatskog prema izvoru do mjestašca Kupari te uređeno parkiralište i odmorište. Također je važno spomenuti da smo uz pomoć stranih donacija uveli sustav Smart Guide za kretanje dolinom Kupe, a s dijelom novaca koje smo od EU fonda solidarnosti dobili kao obeštećenje za štetu nastalu ledolomom 2014. godine uspjeli obnoviti neke od infrastrukturnih objekata uništenih ledolomom i sanirati neke prometnice što vode do bitnih lokaliteta NP »Risnjak«.
Obnova planinarskih domova
Svi ti do sada uspješno realizirani poslovi dobar su nam temelj za sudjelovanje u novim natječajima pri čemu već pripremamo projektnu dokumentaciju za uređenje unutrašnjosti ugostiteljskog objekta i soba te uređenje Volonterskog centra u Crnom Lugu. Riječ je o objektu hostelskog tipa u kojem bi boravili volonteri, ali i učenici koji pohađaju školu u prirodi i slični gosti. Projekt uređenje takvog objekta u bivšem pogonu za izradu igračaka vrijedan je oko 7 milijuna kuna i planiramno se u tijeku ove godine prijaviti na natječaja za EU sredstva. Također, cilj nam je izraditi projekt za uređenje većeg broja staza prema vrhu Risnjaka pri čemu nam je namjera uz te staze postaviti klupice i info panoe te označiti određene lokalitete. Projektna dokumentacija je u izradi, a taj imamo namjeru prijaviti do polovice listopada. Uspijemo li u kandidaturi na realizaciju krećemo narednog proljeća, kako bismo novu sezonu dočekali s novom ponudom za ljubitelje planinarenja.
– Uz klasičnu ponudu trudimo se u što većoj mjeri razviti i tzv. specijalne programe poput promatranja velikih zvijeri. Za sada ga gotovo u potpunosti realiziramo sa stranim turistima, a njihov broj iz godine u godinu raste. Riječ je o posjetiteljima koji vole i poznaju prirodu pa su spremni izdvojiti za naše prilike znatna sredstva, a ponašaju se s puno poštovanja prema prirodi. Drugi je projekt tzv. šumska pedagogija, svojevrsna škola u prirodi vezana uz sadržaje na poučnoj stazi Leska, rekao je Gašparac.
Također, plan nam je što kvalitetnija obnova planinarskih domova na Snježniku i Risnjaku. Onaj na Snježniku zahtijeva potpunu obnovu za što postoji i potpuno pripremljena dokumentacija. Planinarski dom na Risnajku zahtijeva kvalitetnu unutrašnju obnovu, a oba planinarska doma želimo urediti po ekoprincipima. Realiziramo li sve navedeno za dvije ćemo godine u puno boljim uvjetima slaviti 65 godina rada i postojanja, rekao je Gašparac koji na upit o dosadašnjim rezultatima broja posjetitelja kaže da je u usporedbi s prošlom godinom broj posjetitelja za prvih osam mjeseci veći za 11 posto, a prihodi samo za 2 posto.
Ceste i dalje problem
– Prihodi su nam veći samo 2 posto, djelomično i zato što zbog radova na obnovi upravno-ugostiteljskog objekta nismo mogli pružiti gostima potpunu ponudu. Glavni je naš problem vrlo loša cestovna pristupnost parka. Jedina dobra cesta je Delnice – Crni Lug i njome se može doći do glavnog ulaza i upravne zgrade. Nažalost, najveće atrakcije, a to su izvor Kupe i vrh Risnjaka, prometno su poprilično izolirani. Primjerice, do Razloga, odakle se kreće prema izvoru Kupe, autobus ne može jer je cesta uska i strma, a isto je i sa strane Hrvatskog prema Kuparima odakle se uzvodno kreće prema izvoru. U boljem položaju nisu ni oni koji žele do vrha Risnjaka jer, primjerice, do lokacije Vilje odakle je glavni i najlakši uspon prema vrhu Risnjaka, također nije lako doći jer se dio putuje po šumskoj makadam cesti.
Te poteškoće s lošim cestama mi kao Nacionalni park nažalost ne možemo riješiti jer niti jedna od tih cesta nije pod našom upravom ili vlasništvom – ili je županijska, ili pripada lokalnoj samoupravi, ili Hrvatskim šumama. Dakle, nikakvih ingerencija za popravak tih prometnica mi nemamo pa nam ne preostaje negoli samo stalno upozoravati na taj problem te sugerirati da se nešto napravi, bilo uz pomoć županije, države ili, što bi možda bilo i najbolje, uz pomoć EU fondova jer vjerujem da bi se novaca za pristup ovakvim ljepotama našlo u Europi. Svakako, puno bi pomogao i dovršetak već dvadeset godina čekane prometnice Hrvatsko – Ložac jer bi izgradnjom te dionice napokon bila otvorena Kupska dolina s hrvatske strane, a mi bismo dobili kvalitetni glavni ulaz prema izvoru Kupe. Kad bi se to dogodilo nama bi nedvojbeno porastao broj gostiju, govori Gašparac.
Nužno je nastaviti, pa i povećati, broj istraživanja, te monitoringa koji su jedan od temeljnih zadataka Parka. Primjerice, odnedavno i mi imamo problema s potkornjakom. Nažalost, nikakvog konačnog rješenja još nema, a siguran sam da sječa nije jedino rješenje. Jer, što smo napravili ako posječemo svu sastojinu smreke. Reagirati se treba, a strah me je da je već prekasno i da će smrekov potkornjak uništiti većinu od 150 hektara smreke koliko ih mi na području NP »Risnjak« imamo. U gospodarskim šumama izvan granica Parka, trebalo bi ići na uzgoj mješovitih sastojina koje se onda ipak bolje odupiru nametnicima, rekao je Gašparac.
