Čabar je među prvih 10 po uspješnosti prijava na EU projekte mjereno po broju stanovnika, a i ove godine će iz EU fondova tražiti novac za dio komunalne infrastrukture i Dom kulture u Gerovu, pročišćivače u Prezidu i Tršću, a ušli su i u županijski projekt Putevima Frankopana
ČABAR Godinu 2017. završili smo podosta optimistično, a i najave za 2018. su dobre pa se nadam da idemo ka boljim danima i godinama, govori gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel, ističući da je visina proračuna Grada Čabra za ovu godinu što je tek počela 16 milijuna kuna, a to je otprilike na razini prošlogodinjeg proračuna: »Od tih 16 milijuna, otprilike pola su izvorni prihodi, a pola sredstva iz EU fondova i sličnih neproračunskih izvora. Izvorni prihodi su nam veći no prošle godine jer na temelju svega najavljenog od strane države očekujemo 2 milijuna poreznih prihoda više no prošle godine, što bi nam moglo omogućiti vraćanje nekih dugova i stablizaciju nakon duže vremena. Kad je riječ o sredstvima iz EU, nismo željeli uključivati novce svih planiranih projekata, a ako do tih novaca dođemo, lako ćemo napraviti rebalans.
– Nastojat ćemo i naredne godine prodati naše zemljište zvano Cesarica u vinodolskom primorju. No, cijenu više nećemo spuštati, a to znači da je zadnja naša ponuda 2 milijuna kuna i ispod toga više ne idemo jer bi to onda čak mogla biti i prodaja ispod cijene, a s tim se ne želimo igrati. Novi natječaj za prodaju Cesarice bit će raspisan na prvoj sjednici u 2018. godini i vjerujem da će interesa biti, a ako ga ne bude – nećemo ići u prodaju – kaže Rajšel.
Jaki projekti
Najvažniji pojekti u novoj 2018. godini vezani su uz one koje smo radili u ovoj 2017. godini, a to znači zatvaranje odlagališta otpada Peterkov laz i izgradnja reciklažnog dvorišta uz suradnju s Fondom za energetsku učinkovitost, dovršenje komunalnih i poslova uređenja u Gerovu u vrijednosti oko milijun kuna te sanacija nekoliko oštećenih cesta, pri čemu očekujemo i pomoć Hrvatskih šuma, budući da je pri prijevozu sirovine iz njihovih šuma došlo do oštećenja. Moguće je da će ovako jakih projekata i ulaganja biti još, jer ćemo se mi sigurno prijavljivati na natječaje pa je lako moguće da, budu li prihvaćeni neki od tih projekata, proračun bude i viši«, govori Rajšel koji posebno ističe kako je prošle godine Grad Čabar bio među hrvatskim najuspješnijim manjim gradovima pri natjecanju za sredstava iz EU fondova.
– U našim nastojanjima za korištenjem EU sredstava država bi mogla puno, puno pomoći promjenom indeksa razvijenosti, ali i brzinom raspisivanja i rješavanja natječaja za EU sredstva. Kritike iz vrha države upućene čelnicima općina i gradova, vezane uz to da se dovoljno ne koriste EU sredstva, često nisu nimalo opravdane ni točne, jer je najveći krivac najčešće država koja presporo raspisuje i rješava te natječaje – rekao je Rajšel.
Otežavajući indeksi
– Po službenim podacima, bili smo među deset prvih po uspješnosti prijava na EU projekte, mjereno po broju stanovnika. Naravno, nastavit ćemo i dalje prijavljivati razne projekte na neke EU fondove, a koliko ćemo uspjeti, vidjet ćemo. Činjenica je da nas indeksacija poprilično ometa u kvalitetnoj prijavi jer se na niz fondova uopće i ne smijemo prijaviti budući da smo, tvrdi indeksacija, razvijeni. No, prijavljujemo koliko možemo pa ćemo, primjerice, iz EU fondova tražiti novac za rješenje jednog dijela komunalne infrastrukture u Gerovu, pročišćivače u Prezidu i Tršću te uređenje Doma kulture u Gerovu, a bitno je to što smo ušli u županijski projekt Putevima Frankopana iz kojeg će lijepa svota novaca biti utrošena na kulturne i turističke sadržaje vezane uz ostavštinu Frankopana na našem području – zaključio je Rajšel.
