»Šlepanje« priobalnih područja trebalo bi spriječiti kategorizacijom unutar samog zakona, kako se ne bi dogodilo da npr. općina 30 km udaljena od Splita zbog nadmorske visine ima isti status kao i goranske općine, jedan je od prijedloga izrečenih na jučerašnjoj koordinaciji goranskih čelnika
SKRAD Kontakti čelnika goranskih lokalnih samouprava s predstavnicima državnih tijela i instuticija obilježit će iduće mjesece, jasno je nakon jučerašnjeg sastanka Koordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika održane u Skradu pod predsjedavanjem načelnika Skrada Damira Grgurića. Kontakti, razgovori i dogovori nužni su zbog niza zakonskih odredbi koje se pripremaju ili će biti uskoro provedene, a goranskim je načelnicima cilj i želja da realizacija tih odredbi za područje Gorskog kotara bude što svrsishodnija i korisnija.
Tako će se u raspravu o novom prijedlogu Zakona o brdsko-planinskom području goranski čelnici uključiti tako što će, po prijedlogu gradonačelnika Vrbovskog Dražena Mufića, svaka općina i grad Ministarstvu regionalnog razvoja poslati prikaz stanja na svom području, odnosno prijedloge koje bi trebalo uključiti u novi zakonski akt. Svemu tome bit će, na ideju načelnika Lokava Tonija Štimca, dodan i raniji goranski prijedlog »brdskog« zakona, kao i prijedlog da se izradi kategorizacija korisnika tih zakona, pri čemu bi goranske lokalne samouprave morale biti u povlaštenoj kategoriji u odnosu na one sredine koje ipak nemaju toliko otežne uvjete života kao Gorani.
Uz budući »brdski« zakon, govora je bilo i o Zakonu o sjedištima sudova koji će u primjenu od 1. rujna i po kojem Delnice gube status sudskog središta. Zaključak je kako će u Ministarstvo pravosuđa na razgovore s ministrom aktualni predsjednik Koordinacije Damir Grgurić te delnički gradonačelnik Ivica Knežević, pravnik po struci. Tu nekih većih poteškoća ne bi trebalo biti, istaknuo je upravo Knežević, rekavši kako je kroz do sada vođene razgovore stekao uvjerenje da će promjena biti zaista samo statusnog karaktera, dok će »operativa«, odnosno sudske službe, i dalje ostati u Delnicama. No, potvrdu o svemu tome ipak treba dobiti u nadležnom ministarstvu.
Dosta je »finoće«
Do ovog se zaključka došlo nakon rasprave u kojoj je dio goranskih načelnika bio za to da se prestane »s finoćom« te da se jasno kaže kako neke priobalne sredine ne mogu biti jednako vrednovane kao i goranske, dio je upozoravao kako zakon neće biti prihvaćen bude li vezan samo uz goranske zahtjeve pa su stoga u njemu nužne i druge sredine koje nisu toliko »brdske«, a spasonosno rješenje o traženju spomenute kategorizacije predložio je Damir Grgurić.
Zašto bi Gorani i u okviru novog »brdskog« zakona trebali biti zasebno kategorizirani, bilo je jasno iz primjera koji je naveo Grgurić, spomenuvši jednu dalmatinsku lokalnu samoupravu koja je smještena tridesetak kilometara od Splita i ušla je u sastav »brdskog« zakona isključivo zbog nadmorske visine. Takvih primjera ima još, a problem je u tome što se zbog, figurativno rečeno, 5 do 10 posto planinskog područja neke lokalne samouprave, tu općinu i grad smješta u okvire »brdskog« zakona, što znači da dobiva sve pogodnosti kao i goranske općine i gradovi koji su, gledajući cjelinu, u daleko težem pložaju. Zato Gorani smatraju da je nužna kategorizacija unutar samog »brdskog« zakona.
Poslovi s krumpirom
Prvi ovogodišnji sastanak Kordinacije goranskih načelnika i gradonačelnika, ujedno i prvi kojem je domaćin bio Skrad, donio je i razmatranje dvije ideje koje dolaze izvan goranskih okvira, a mogle bi Goranima donijeti korist. Dalibor Šoštarić, ravnatelj Centra za brdsko-planinsku poljoprivedu, upoznao je prisutne s idejom vezanom uz mogućnost uređenja skladišnog prostora za 100.000 tona krumpira. Prijedlog stvaranja jednog takvog prostora uputila je Hrvatska gospodarska komora, a goranske će lokalne samouprave, uz pomoć spomenutog Centra, idućih dana vidjeti koliki je na njihovom području interes potencijalnih kooperanata te sukladno tome odlučiti hoće li se ići u taj projekt koji bi, rečeno je, uz skladištenje mogao ići i u daljnje korake poput poslova guljenja ili vakumiranja krumpira.
Sličan postupak analize stanja provest će se i uz ideju o kandidiranju Gorskog kotara za europsku regiju sporta 2019. O čemu je riječ, goranskim čelnicima govorio je Berislav Čižmek, predstavnik zagrebačke firme CBBS koja je već uspješno kandidirala slične projekte u Hrvatskoj. Cilj kandidature je promocija Gorskog kotara kao odredišta koje može puno ponuditi ljubiteljima sporta – ne nužno profesionalcima – a uvodni poslovi vezani uz stvaranje uvjeta za kandidaturu traže otprilike 15 do 20.000 eura ulaganja, rekao je Čižmek. Goranski su čelnici načelno podržali ideju, ali će prije konkretnog odgovora napraviti analizu kako bi vidjeli financijske mogućnosti i isplativost ulaska u ovu kandidaturu.
