Mi ćemo učiniti sve da što prije iz šume izvezemo drvnu masu koja je srušena udarima vjetra, ali to neće biti ni jednostavno, ni lako, a tražit će vremena i više no u normalnim uvjetima rada u šumi. Riječ je o vrlo zahtjevnom zadatku, djelomično i stoga što je riječ o površinama u koje jednostavno nije moguće u kratko vrijeme uputiti sve svoje kapacitete, kaže Ivana Pečnik Kastner
DELNICE Iako to možda u početku nije tako izgledalo, udari orkanskog juga koji su 11. i 12. prosinca prošle godine zabilježeni na području Gorskog kotara, donijeli su goranskim šumama štetu koja je čak i veća od prethodnih nedavnih elementarnih nepogoda – ledoloma iz zime 2014. godine te smrekovog potkornjaka iz 2016./2017. godine. Ivana Pečnik Kastner, voditeljica Uprave šuma podružnice Delnice, ističe kako je u četiri godine već treća elementarna nepogoda vezana uz goranske šume imala pojačan učinak baš stoga što je jugo udarilo na dijelove već prorijeđenih i prethodnim nepogodama oštećenih šuma.
– Početne procjene štete kretale su se u količini od oko 170.000 »kubika« bruto mase. Nažalost, stanje je puno gore i krajem siječnja jasno je da je u pitanju minimalno 500.000 »kubika« bruto mase crnogorice što je već sada puno više od prosječnog godišnjeg etata crnogorice u UŠP-u Delnice koji se kreće oko 350.000 kubika bruto mase. Pretvorimo li tu štetu u novce, onda je riječ o više od 100 milijuna kuna učinjene štete. Naravno, u takvim uvjetima mi smo morali u potpunosti mijenjati godišnji plan rada jer redovno gospodarenje više ne dolazi u obzir jer sve kapacitete moramo usmjeriti na saniranje posljedica vjetroloma pri čemu nam je temeljni zadatak što prije sanirati stanje.
Promjena plana
Što dulje ovako srušena stabla ostaju u šumi, ona ne samo da gube na kvaliteti, već raste i opasnost od pojave štetnika pa uz već postojećeg smrekovog potkornjaka, sad postoji i opasnost pojave pet štetnika vezanih uz jelu. Ove godine pojava štetnika još neće biti tako jaka, ali iduće godine, ukoliko ne očistimo dobro šumu, moglo bi doći do novih opasnosti – govori Pečnik Kastner, dodajući kako je poseban problem u saniranju posljedica orkanskim jugom izazvanih vjetroizvala – brzina reakcije.
– Riječ je o vrlo zahtjevnom zadatku, djelomično i stoga što je riječ o površinama u koje jednostavno nije moguće u kratko vrijeme uputiti sve svoje kapacitete. To nije moguće prvenstveno stoga jer je stanje u šumi takvo da moramo voditi brigu o sigurnosti svih koji unutra ulaze, a to znači da se radni proces odužuje i sporiji je od uobičajenog. Uz to na tako maloj površini ne može raditi veliki broj ljudi, a problem će biti i zakrčenje šumskih prometnica jer je štete toliko da će šuma biti puna mehanizacije.
Unatoč svemu mi već od prosinca nastojimo što više raditi, nastavili smo to i u siječnju ove godine jer je ova zima za sada jako blaga, ali pretpostavljamo da će snijeg vrlo brzo pasti i zaustaviti nas pa će i to biti otežavajuća okolnost. Naravno, mi ćemo učiniti sve da što prije iz šume izvezemo drvnu masu koja je srušena udarima vjetra, ali to neće biti ni lako, ni jednostavno, a tražit će vremena i više no u normalnim uvjetima rada u šumi – govori Pečnik Kastner dodajući kako će zbog zahtjevnosti zadatka UŠP Delnice opet imati pomoć iz drugih podružnica Hrvatskih šuma.
– Vjetrolom je, pogotovo po financijskim pokazateljima, čak i nadmašio prethodne dvije elementarne nepogode, ledolom i smrekovog potkornjaka. Sve skupa vrlo je ozbiljan udar na goransku šumu. Našim šumama preborno gospodarimo što znači da se u ophodnjici od deset godina s radovima sječe istovremeno šuma i prirodno pomlađuje te se o njoj na taj način vodi briga.
Nažalost, od 2014. godine i ledoloma ovakav je način gospodarenja doveden u pitanje. Na nizu područja oštećenih ledolomom, potkornjakom i sada vjetroizvalama više nećemo moći preborno gospodariti – ističe Pečnik Kastner dodajući kako, na žalost, treba očekivati još sličnih nevolja s klimom što potvrđuje i činjenica da je nakon silovitog udara juga 11. i 12. prosinca jugo u još dva navrata – krajem prosinca 2017. i početkom siječnja ove godine uzrokovalo dodatnu štetu.
Stiže ispomoć
– Već na početku izrade plana vezanog uz reakciju na ove ogromne količine vjetroizvalama srušenih stabala mi smo zajedno s našom Upravom Hrvatskih šuma imali dogovore oko ispomoći iz drugih podružnica. Dio srušene drvne mase objavili smo na javnom nadmetanju i uskoro ćemo vidjeti koliko će nam se poduzetnika javiti, a nakon toga ćemo donijeti odluku o tome koliko će nam pomoći iz drugih podružnica trebati. U svakom slučaju kao i kod ledoloma bit će nam potrebna pomoć iz drugih podružnica koji će stići već tijekom veljače.
Budući da će se već u travnju javiti prvi štetnici, mi već do travnja moramo, koliko nam to vrijeme dozvoli, izvući iz šume što više srušenih stabala. Najoštećenije je područje šumarije Vrbovsko gdje je najviše stradala crnogorica, točnije jela. »Bijes« vjetra rušio je dominantna stabla jakih krošanja, dok su ona sa slabijom krošnjom, odnosno bukva koja i nije imala lišća, prošla bolje. Od 14 šumarija u UŠP-u Delnice nisu zahvaćene vjetroizvalama samo područja šumarija Rijeka i Klana, dok su sve ostale bile na udaru, posebno Vrbovsko, Skrad, Delnice, Gerovo… – rekla je voditeljica UPŠ-a Delnice Ivana Pečnik Kastner.
Davor Košmrlj, tajnik Udruge privatnih šumovlasnika Gorskog kotara, upozorava kako, unatoč dobroj volji države koja želi pomoći kroz pojačane javne radove vezane uz sanaciju šteta od ledoloma, javni radovi u ovakvoj situaciji nisu mogući u čišćenju šume.
– Za rad u ovakvim situacijama ljudi moraju imati položene ispite za rad s pilama, upravljanju traktorom kao i ispit sigurnosti na radu. U ovakvom trenutku u šumu mogu samo oni koji su za to obučeni pa sad uposlenici na javnim radovima nemaju što raditi u šumi. No, kad nakon saniranja oštećenja krenemo u poslove pošumljavanja, onda će to itekako biti moguće i onda će iz sustava javnih radova biti korisno prihvatiti pomoć – smatra Košmrlj.
Opasne šume
Ono što je trenutačno najbitnije s obzirom na zaista teško stanje u šumi, je da ljudi nikako ne odlaze sami u šume, pogotovo ne bez opreme. Vjetroizvale su toliko poharale šumu da često stabla ostaju naslonjena na susjedna i sigurnost u šumi je na vrlo niskoj razini te se nikako ne treba upuštati u samostalno saniranje. Nužno je obratiti se ili Savjetodavnoj službi ili najbližoj šumariji – savjetuje Pleše posebno ističući pogubne posljedice ukupno tri elementarne nepogode koje su od 2014. do 2017. godine udarile na goransku šumu.
– U četiri godine ledolom, pokornjak i sada jugo uništilo je preko milijun kubika drvne mase. No, još gora od tih nimalo lijepih brojki je činjenica da je to uništavanje odraza imalo na ekosustav što je po meni veći problem od isto tako jasno uočljive ekonomske katastrofe. Strah me je da je narušena ekološka ravnoteža. Uništavanje tako velike količine drveća dovest će do promjena u vodotocima, već su se uz prometnice počela javljati klizišta, a golim okom vidljivo je da šuma nije onako bogata kakva je bila prije desetak godina – rekao je Pleše, posebno istaknuvši kako je više no očigledno da se klima promijenila pa nas vjerojatno očekuju slične vremenske nepogode koje bi dodatno mogle naštetiti šumama Gorskog kotara.
