U Gorskom kotaru montirane su elektrane u Plešcima i u Hrvatskom, a ugovor s HROTE-om dobilo je desetak kućanstava koja su sada u fazi odlučivanja kako investirati. Na području Županije ima oko 30-ak montiranih elektrana. Sve to jako je malo, kaže Željko Poštić, savjetnik u O.P.M. Konceptu
DELNICE » I dok je za proteklih nesnosno vrelih dana većina ljudi jedva čekala da sunce zađe za obzor, bilo je i onih kojima ta užarena kugla nije nimalo smetala, jer je svaki lijep i sunčan dan za njih značio i zaradu. Riječ je o, za sada malobrojnim, vlasnicima fotonaponskih solarnih elektrana, odnosno, narodski rečeno, manjih sunčanih elektrana koje postavljene na krovišta njihovih kuća proizvode električnu energiju i šalju je u distribucijsku mrežu HEP-a koji uredno plaća za svaki kilovat isporučene energije. Tako su, primjerice, vlasnici tih sunčanih elektrana snage 10 kilovata u srpnju zaradili prosječno između tri do pet tisuća kuna, a s obzirom na meteorološke prilike slična bi zarada trebala biti ostvarena i u kolovozu. Naravno, ostali mjeseci, budući da je lijepog vremena manje, donose i nešto manju zaradu, ali se godišnje, govore nam stručnjaci, može proizvesti 10-11.000 kWh što znači zaraditi oko 30-35 tisuća kuna godišnje na području Gorskog kotara. U sadašnjim uvjetima lijep prihod, pogotovo ako se ima na umu da zaradu ostvaruje vlastiti krov. O čemu je točno riječ razgovaramo sa ing. Željkom Poštićem, savjetnikom zagrebačkog poduzeća O.P.M. Koncept zaduženim za područje Gorskog kotara.
Čisti papiri i ulog
– Fotonaponska solarna elektrana sastavljena je od niza ploča, tzv. modula koji koriste sunčevu i energiju svjetlosti za proizvodnju električne energije koju potom šalju u elektro mrežu, a tu proizvedenu struju HEP obračunava i fakturira. Dakle, teoretski svatko tko ima kuću ima i temeljni uvjet za rad takve elektrane, naravno – ako je spreman postaviti je na krov svoje kuće. Prvi uvjet za objekt na kojem se namjerava graditi sunčana elektrana su čisti papiri, a drugi uvjet je financijski, jer ipak za sve to treba određena svota novaca.
Koliko je posao s sunčanim elektranama privlačan pokazuje i činenica da se u nega uključio i hrvatski trgovački magnat Ivica Todorić koji je osnovao tvrku Agrokor energija d.o.o. te s HROTE-om sklopio pet ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja integrirane sunčane elektrane. Tih pet postojenja ukupne su priključne snage 1.100 kW, a sigurno je da će Todorić i dalje ulagati u ovaj vid čiste energije, jer će mu svaka sunčana elektrana na njegovim trgovačkim centrima značiti i lijepu uštedu pri plaćanju troškova energije. Svjedoči o tome i podatak da Agrokor energija do 2017. godine planira uložiti čak 100 do 115 milijuna eura u obnovljive izvore energije.
Za elektranu od 10 kilovata, a one su trenutačno najbrojnije i najisplativije, ukupna je investicija oko 250.000 kuna od čega 120.000 ide na samu elektranu, a oko 130.000 kuna na ostale dodatne radove vezane uz ispitivanje, probni rad, priključak HEP-a i slično ovisno o veličini elektrane. Kod upola manje elektrane troškovi su upola manji, ali je isto tako manja i zarada.
Male kvote
Sukladno poznatom Kyoto protokolu Hrvatska bi do 2020. godine trebala iz obnovljivih izvora energije (peleti, sunčane elektrane, vjetroparkovi, hidroelektrane…) imati 20 posto energije, a trenutačno smo na svega na 1,5 posto! Mislim da do tih 20 posto i ne možemo doći u preostalih sedam godina pa ćemo biti prisiljeni uvoziti struju i plaćati penale EU zbog neostvarenog plana. To će biti znatno skuplje pa bi stoga, ali i zbog ekološke strane tih obnovljivih izvora energije, puno veću pažnju trebalo pokloniti razvoju ove vrste energije.