Invazija golaća

Muke čabarskih poljoprivrednika: Snježana Križ u pet mjeseci u vrtu “ubrala” 12.600 puževa

Željko Malnar

Već drugu godinu za redom žitelji se na sve moguće načine bore s najezdom smeđih puževa koji uništavaju sve što stignu. Njihovo vrijeme je noć, kada u samo jednom pohodu (zna ih se naći i 15-ak na metru četvornom) mogu slistiti čitave gredice povrća



RAVNICE Njive i vrtovi žitelja čabarskog kraja već su drugu godinu za redom na meti proždrljivih, ljigavih napasnika. Već nekoliko mjeseci sa svih strana stižu dojave s terena o novoj najezdi smeđih puževa, čime se nastavlja prošlogodišnja »tradicija« kada su pojedinci znali »ubrati« i po više tisuća ovih »ljepotana« koji prijete da unište nasade poljoprivrednicima i pričine na njima veliku štetu.


Ova je pojava poprimila alarmantne razmjere jer smeđi puževi uništavaju pred sobom sve što stignu. Na kolnicima prometnica nalaženi su njihovi ostaci, nerijetko su se puževi mogli naći i među poslaganim drvima ili duboko u travi, a kako pričaju mještani, njihovo vrijeme djelovanja je noć, dok danju uglavnom miruju iako ih se i danju zna zateći, naročito po prometnicama, u potrazi za novim mjestom gdje će se naseliti.


Puževi noću uništavaju sve pred sobom pa tako u samo jednom pohodu (a zna ih se naći i 15-ak na metru četvornom) mogu slistiti čitave gredice tek izniklih mahuna, tikvica, krastavaca, salate, luka, paradajza, kupusa, kelja, raznih presadnica.





Svaki od tih napasnika u jednom obroku pojede hrane u omjeru pola svoje težine, ostavi 300 do 500 jaja od kojih u vlažnim i toplim uvjetima već nakon mjesec dana izlaze na svijet nove generacije. Nakon dva mjeseca uništavanja svega što raste, svaki od te brojne vojske već je spreman začeti nove potomke, posijati nove stotine jajašca, i tako u nedogled.


U nekakvom hranidbenom lancu puževi golaći ne gade se jedino patkama, guskama, ježevima i žabama. Otud dolaze zalaganja da se mještani te napasti riješe na prirodan način, tj. da u svoje vrtove privuku, nasele i zadrže te »prirodne neprijatelje« golaća, stvarajući poseban eko-sustav. Takav je projekt hvale vrijedan, ali i vrlo zahtjevan.



Pivopije


Naravno, postoji mnogo načina suzbijanja puževa. Od toga da se u vrtove »dovuku« njihovi prirodni neprijatelji (žabe, ježevi, patke…) do primjene kemijskih pripravaka, otrova, ali i nekih pristupačnijih rješenja poput korištenja piljevine, posipavanja pepelom od drvenog ugljena…


Neki ukazuju na mogućnost ostavljanja plitkih tanjura s juhom ili ukopavanje jogurtovih čašica s pivom, jer njemu puževi ne mogu odoljeti. Jedini je problem što pivo nije jeftino, a može »navući« i susjedove puževe.


Većina poljoprivrednika ipak pristupa rješavanju tog problema »branjem« puževa s tla i njihovim pohranjivanjem u boce s tekućinom. Takav način primjenjuju i na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu


Slavka Križa u Ravnicama gdje smo ovih dana zatekli Snježanu Križ kako već drugu godinu za redom intenzivno uništava tu napast, a njezin je prosjek oko 300 puževa dnevno.


Nadala se da će ove godine premašiti prošlogodišnji »rezultat« od 9.117 puževa, sve to samo oko kuće i vrta, a to nadanje se dobrano ispunilo jer je do 20. rujna uspjela uništiti 12.603 puža, a do sredine idućeg mjeseca još »ima vremena« da se taj svojevrsni rekord nadmaši.


Rekordan 11. kolovoza


Kako kaže, i prošle i ove godine bilježila je svakodnevno broj pronađenih puževa i dinamiku njihova pojavljivanja. Tako je 2015. godine započela s uklanjanjem puževa 3. srpnja, a završila 7. listopada, da bi ove godine započela već 27. svibnja. Po njenim evidencijama »najbolji dani« bili su 27. srpanj 2015. godine s 1.192 puža, a ove godine do sada je rekorder 11. kolovoza s 1.203 ubrana puža.


I to ne bilo kakvih, već uglavnom kapitalaca koji su se pojavljivali nakon obilnijih kiša i poslije 18 sati. A i kod košnje trave nerijetko bi naišli na velike količine puževa te se pretpostavlja da ih ima na sve strane, negdje su vidljivi, a drugdje sakriveni u travi.


Kada bi stopama gospođe Križ krenuli i drugi te se uhvatili u koštac s ovom napasti, sigurno je da bi se njihov broj smanjio, kao i nastale štete. Jer, iluzorno je očekivati da će »njihovi« puževi nestati sami, a kada se vrate s potomcima, često puta postaje prekasno, urodi su uništeni, kao i višemjesečni trud.