I dok gradonačelnik Vrbovskog ističe da nije logično da istu svotu dobiju, primjerice, Brod Moravice i Vrbovsko, PGŽ ističe da je upravo shvaćanje razvoja na način da onaj tko je jači i veći mora dobiti više je i dovelo do snažne disproporcije u regionalnom razvoju Republike Hrvatske
VRBOVSKO Gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić i dalje je nezadovoljan odnosom Primorsko-goranske županije prema Vrbovskom, ali i Gorskom kotaru općenito, pogotovo kad je riječ o najavljenim izdvajanjima iz županijskog proračuna i to kako najavljenom svotom, tako i načinom raspodjele. Upravo stoga zamolio je da se iznesu i njegovi stavovi jer, ističe, ne razmišljaju svi na isti način.
– Ne sviđaju mi se priče koje se vežu uz ta 3 milijuna kuna iz županijskog proračuna namijenjena goranskim lokalnim samoupravama. U novinama je pisalo da će ta svota biti udvostručena, a onda dan kasnije da će biti podignuta na 4,5 milijuna kuna. Što će na kraju biti, vjerojatno ne znaju ni u samoj Županiji, a posebno je neprimjeren način podjele pri čemu je Županija pustila Goranima da se »dogovore«, a onda je, na skupu čelnika 9 goranskih općina i gradova sve raspodijeljeno tako da je svaka jedinica lokalne samouprave (JLS) dobila isti iznos što je apsurdno jer je i djetetu jasno da veće sredine više trebaju i jednostavno nije logično da istu svotu dobiju, primjerice, Brod Moravice i Vrbovsko.
Podsjetio bih da sam prvi prije dvije-tri godine predlagao stvaranje županijskog fonda za Gorski kotar pri čemu sam govorio o svoti od 10 milijuna kuna – jer to za Županiju nije puno, budući da, primjerice, samo u Platak u jednoj godini izdvaja dvostruko više – a za raspodjelu tog iznosa nisam predlagao sustav uravnilovke koji najviše odgovara onima koji ne rade, već raspodjelu po prijavljenim projektima.
To bi bilo ne samo puno poštenije od ovog »svakom isto« sustava, nego bi i svaku goransku lokalnu samoupravu motiviralo da se razvija, osmišljava projeke i prijavljuje ih na razne fondove, među ostalima i županijski. Bilo bi to puno bolje od ovoga sustava koji potencira nerad. Jer, zašto bi se u jednoj maloj lokalnoj samoupravi čiji su izvorni prihodi, recimo, 2 milijuna kuna, netko zamarao aktivnostima ako mu, kao u ovom slučaju, Županija s 330.000 kuna, osigura gotovo četvrtinu proračuna?! To jednostavno, koliko god mi pričali o jednakosti i jedinstvu, nije dobro i Gorski kotar čini još siromašnijim.
Isplative jadikovke
Također se ne slažem ni s idejom da se svota od 330.000 kuna uloži u poslove vezane uz izgradnju pretovarne stanice u Sović Lazu kraj Delnica koju bi koristile sve goranske općine i gradovi osim Čabra i Vrbovskog. Naime, zanemaruje se činjenica da smo mi sami, u velikoj mjeri i svojim sredstvima, već riješili pitanje privremene pretovarne stanice i odvoza otpada. Zbog toga bi bio red da se ista svota isplati i nama jer se u suprotnom, što god tko mislio, financira nerad i neaktivnost.
Gradonačelnik Mufić ističe i to da od svake godišnje pomoći najveći dio otpada na različite redovne aktivnosti kao što su sufinanciranje programa Pomoć u kući, troškovi ogrjeva, zimske službe, sufinanciranje prijevoza, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, pomoći pri elementarnim nepogodama…
– Naravno, zahvalni smo i na toj pomoći, ali ono što bi nam trebalo je veća pomoć pri raznim »jačim« projektima, a to se događa jako rijetko. Upravo obrnuto, mi smo na nizu područja koja su pod ingerencijom Županije – primjerice, školstvo i sanacija prometnica – učinili jako puno te na taj način odradili posao Županije, smatra gradonačelnik Mufić.
Strah me je da se na taj način ne motivira kvaliteta i kreativnost, već stvaraju poslušnici koji će danas-sutra biti jako sretni jer će im iz Županije tu i tamo »kapnuti« 10 do 15 posto proračuna za koji nit’ su orali, nit su’ kopali, već su samo jadikovali, govori Mufić koji ističe da, po njegovom mišljenju, neadekvatan odnos Županije prema Vrbovskom nije uvjetovan njegovim političkim stavovima koji su u suprotnosti s onima čelništva Županije.
– Nije tu riječ o tome da mene ne vole jer nisam njihova politička opcija, jer oni nisu ni 2012. godine, kad je gradonačelnik bio SDP-ov Željko Mirković, adekvatno pomagali Vrbovskom. Točnije, te su godine iz svog proračuna za Grad Vrbovsko izdvojili samo 246.000 kuna. Nakon što sam 2013. godine preuzeo dužnost gradonačelnika, ta je pomoć veća, jer je i aktivnosti daleko, daleko više.
No, iako je ta svota narasla, ona je u osnovi izuzetno niska pa nam je, primjerice, Županija 2013. godine pomogla s 476.613 kuna, godinu poslije s 519.775 kuna, 2015. s 416.342, 2016. s 460.050, pretprošle s 501.661 i prošle godine s 317.450 kuna. Ukupno je to u sedam godina 2.937.992 kune i to su sve provjereni i iz proračuna izvedeni podaci. Pa sad pitam odgovorne u PGŽ-u koliko je točno brojka o uloženih 130 miljuna kuna u Gorski kotar. Jer, Vrbovskom su dali ni 3 milijuna kuna, pa gdje je onda onih 127 milijuna kuna? Tko ih je dobio kad drugi po veličini goranski grad ne može ni 3 milijuna kuna? Ili, što će biti prije, te brojke nisu brojke, nego – bajke!, zaključuje Dražen Mufić.
Isti omjeri
U odgovoru na stavove gradonačelnika Vrbovskog iz Županije kažu:
– PGŽ kontinuirano kroz sve županijske institucije pomaže sve aktivnosti i razvojne projekte na području Gorskog kotara. Na inicijativu goranskih načelnika ove je godine formiran i poseban Fond za Gorski kotar u kojem se uz ranije planirana sufinanciranja putem županijskih resornih odjela i institucija osiguravaju dodatna razvojna sredstva. Prema usvojenom Proračunu za PGŽ u 2019. osigurano je 3,4 milijuna kuna od kojih je 400.000 kuna automatizmom osigurano upravo za Grad Vrbovsko.
Za raspored ostatka sredstava PGŽ je zatražio mišljenje koordinacije goranskih (grado)načelnika koji su službenim dopisom odgovorili da 8 od 9 čelnika predlaže raspodjelu dostupnih sredstava u istim omjerima. Pritom je sama Županija ponudila više različitih modela rasporeda sredstava. Važno je naglasiti da je planirano donošenje i usvajanje Pravilnika o uvjetima i kriterijima za sufinanciranje projekata temeljem Fonda za Gorski kotar. Dakle svaki od goranskih JLS-a morat će participirati (razvojnim) projektnim prijedlogom za koji se traži sufinanciranje, a koji bi trebali imati značajan razvojni učinak.
Shvaćanje razvoja na način da onaj tko je jači i veći mora dobiti više je i dovelo do snažne disproporcije u regionalnom razvoju Hrvatske. Nužno je istaknuti da je upravo iz tog razloga PGŽ i uvažio mišljenja goranskih čelnika te formirao Fond, a potom prema načelu partnerstva i suradnje omogućio goranskim načelnicima da sami odluče o načinu i prioritetima realizacije sredstava Fonda i to stoga što oni sami, kao stanovnici Gorskog kotara, najbolje poznaju svoje osobitosti i prepoznaju razvojne i životne potrebe na svom području.
Cilj razvoj i boljitak
Županija je institucija koja ima zadatak integrirati i razvijati sve svoje mikroregije, a osobito one kojima ta pomoć posebno treba. Stoga, čim se ukazala prilika, predložena su i dodatna sredstva za Fond za Gorski kotar (u iznosu od 1,36 milijuna kuna) kao i sredstva potrebna za sufinanciranje lokalnog udjela potrebnog za dovršetak pretovarne stanice Sović Laz (koja je izvorno obaveza upravo goranskih JLS-a u iznosu od dodatnih 2 milijuna kuna) za koju su Gorani na održanom sastanku sa županom u Delnicama istaknuli da im je financijska pomoć nužno potrebna.
Razvidan je i angažman PGŽ-a, Regionalne razvojne agencije PGŽ-a te Regionalne energetske agencije Kvarner u organizaciji tematskih radionica s ciljem prikupljanja razvojnih prioriteta svih dionika s područja Gorskog kotara. Upravo rezultati ovih aktivnosti (prijedlozi mjera i projekata) činit će ulazne podatke za sve predstojeće razvojne dokumente koji se planiraju na razini RH.
Zaključno moramo istaknuti da nije jasan stav gradonačelnika Vrbovskog koji umjesto da prihvati i pridonese zajedništvu i suradnji kontinuirano i opetovano inzistira na podjelama i tenzijama. Na taj način PGŽ nikada nije i neće postupati, već ćemo i nadalje zajedničkim snagama nastaviti raditi za razvoj i boljitak Gorskog kotara, piše u odgovoru Županije na stavove gradonačelnika Mufića.
»Umjesto direktne pomoći oni rade seminare i konferencije na kojima pametuju i savjetuju državu što bi trebala činiti. Država je u posljednjih nekoliko godina itekako pomogla Gorskom kotaru od plaćanja troškova zimskog čišćenja, preko stopostonog povećanja šumskog doprinosa do niza drugih područja djelatnosti. Neka Županija krene tim njihovim primjerom konkretne pomoći, a ne samo konstatiranjem stanja i savjetima što bi trebalo. Svi mi znamo što bi trebalo
