BROD NA KUPI Pod nazivom »Iz goranske šume« u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi otvorena je pažnje vrijedna izložba radova akademskog slikara Grge Marjanovića, poznatog goranskog likovnjaka koji je u svom bogatom opusu veliku pažnju posvećivao upravo animalistici, točnije crtežima životinja, a taj dio njegova stvaralaštva službena kritika smatra ne samo najznačajnijim dijelom njegova stvaralaštva, već i opusom koji daje značajan doprinos cjelokupnom hrvatskom slikarstvu.

U Prirodoslovnom muzeju Rijeka, koji upravlja Stalnim izložbenom postavom šumarstva, lova i ribolova u Kaštelu Zrinskih, odlučili su tim iznimnim Marjanovićevim crtežima divljih životinja upotpuniti priču koju nudi brodokupski postav i to se pokazalo odličnim potezom jer su Marjanovićeve slike itekako obogatile muzejski prostor, a zahvaljujući pratećoj programskoj knjižici, svaki je posjetitelj u mogućnosti saznati ne samo pojedinosti o Marjanoviću i njegovom radu, već i o životinjama koje su crtežima predstavljene kroz njegovu umjetničku imaginaciju – smeđi medvjed, ris, zec, divlja svinja, sivi vuk.

 Nives Marjanović i Željka Modrić Surina koje su najzaslužnije za koncept i postavu izložbe, uspjele su osmisliti sadržaj koji jednakom snagom i uvjerljivošću može privući i ljubitelje prirode i ljubitelje umjetnosti, a po mnogočemu je idealan za djecu pa se treba nadati da će Kaštel posjetiti i izložbu pogledati što veći broj ljudi.

No, čini se da bi ova izložba mogla postati i više od uspješne izložbe. Naime, kako nam je rekla Nives Marjanović, supruga pokojnog slikara, postoji mogućnost da ove slike ostanu dio stalnog postava muzejskog prostora šumarstva, lova i ribolova, što bi bilo itekako dobro jer se svih sedam izloženih slika – od kojih su neke dobile i vrijedne nagrade – idealno uklapa u muzejski prostor posvećen, između ostalog, i lovu, a to znači i životinjama koje je Marjanović prikazao na umjetnički iznimno dojmljiv način.

O tome svjedoči i tekst povjesničarke umjetnosti Branke Arh koja je u monografiji »Grga Marjanović« iz 2012. godine napisala: »Ovi su crteži mala remek-djela i dragocjeni doprinos hrvatskoj animalistici. Njima je najdublje prodro u područje svog duha i najjasnije potvrdio rukopisnu vlastitost, izniman osjećaj za iskonsku moć životinjskog svijeta.

 Po jezgrovitom i sintetskom zahvatu, neposrednosti improvizacije i zgusnutosti nutrašnje koncentracije ugrađuju se u tradicionalne vrijednosti našeg animalizma koje su u slikarstvu ostvarili Mašić, Kraljević, Becić, Filakovac.

Njegove su životinje u pokretu, pojedinačno ili u skupinama, u krdu, u paru, u borbi za vrstu, u divljem bijesu, u dubokom zovu prirode kada pobjeđuju nagoni. Percipirao ih je žive, u čast instinktu, životnosti, fenomenu života.

Snažna, napregnuta tijela životinja u pokretu (bikovi, jeleni, medvjedi, risovi, vukovi, psi, konji) ostvarena su u dahu, dovršena odmah, oslobođena gestom, dinamikom vrtložnih poteza u pulsirajućoj strukturi koja pogađa elementarnu snagu bića. Imamo dojam da, slikajući životinje, slika ljude, ono prirodno u čovjeku, neukroćenu, primarnu, uznemirujuću ljepotu«, napisala je Branka Arh.