Kako je ocijenio Nikola Ivaniš, ono što hrvatska država radi Gorskom kotaru je sramota, a stanje neće biti bolje, osim ako Skupština PGŽ-a ne zatraži poseban status Gorskog kotara, status kakav u zemljama EU imaju neka područja
DELNICE Ono što hrvatska država radi Gorskom kotaru je sramota, a stanje neće biti bolje, osim ako Skupština PGŽ-a ne zatraži poseban status Gorskog kotara, kakav u zemljama EU imaju neka područja pa ga ima pravo steći i Gorski kotar«, naglasio je Nikola Ivaniš na konferenciji za novinare u Delnicama.
Franjo Butorac podsjetio je da je 27. veljače Klub vijećnika PGS-a predložio održavanje posebne sjednice Skupštine o Gorskom kotaru, usvajanje Deklaracije te donošenje posebnog zakona o Gorskom kotaru jer od postojećeg Zakona o brdsko-planinskom području puno veće koristi od Gorana imaju lokalne samouprave drugih područja koje obuhvaća ovaj zakon. »Nedugo po iznošenju našeg prijedloga u Delnicama je župan Zlatko Komadina s načelnicima i gradonačelnicima održao sastanak na kojem je potpisana Deklaracija o Gorskom kotaru.
Reakciju predsjednika
Naš prijedlog deklaracije i taj dokument podosta se razlikuju pa ćemo mi na Skupštini PGŽ-a 27. ožujka predložiti određene izmjene kojima bi taj dokument stekao veću vrijednost i prije bio prihvaćen od nadležnih državnih tijela«, rekao je Butorac.
Marijan Pleše, čelni čovjek PGS-a u Gorskom kotaru, ponovio je svoj poznati stav o tome da bez posebnog Zakona o Gorskom kotaru neće biti napretka za ovaj dio Hrvatske. »Projekcije jasno pokazuju kako će goranske općine i gradovi prestankom važenja ‘brdskog’ zakona godišnje gubiti 22 do 25 milijuna kuna. No, čak i da zakon ostane, tih dvadesetak milijuna kuna neće spasiti Gorski kotar. Spasiti ga može samo zaseban zakonski akt o Gorskom kotaru. Prijedlog takvog zakona napravljen je u Delnicama i predan u saborsku proceduru još 2009., ali nikakve reakcije nakon toga nije bilo«, rekao je Pleše.
»Potpuno je svejedno koja će stranka biti zaslužna za donošenje Zakona o Gorskom kotaru. Neka ga donese i sam crni vrag, samo da ga donese. Jer, ne dođe li do toga, svi će Gorani vrlo brzo postati članovi jedne jedine stranke, one koja se zove HPŠ – Hrvatski prosjački štap«, zaključio je svoju raspravu o nužnosti postojanja Zakona o Gorskom kotaru Marijan Pleše.
Neuspješan pokušaj
Uvodni dio tiskovne konferencije bio je vezan uz reakciju PGS-a na tiskovnu članova SDP-a koji su nedavno u Rijeci iznijeli tvrdnju kako je Klub SDP-a bio inicijator i ključan u stvaranju Zakona o brdsko-planinskom području.
Čelni čovjek PGS-a Dario Vasilć rekao je da je Klub zastupnika SDP-a u prosincu 2001. predložio donošenje tog zakona koji je početkom 2002. zaista i usvojen. »No, budući da je bio loše sastavljen i pravno neprovediv, on punu godinu i pol dana, iako je postojao, nije primjenjivan. Uvidjevši da imamo zakon koji ništa ne znači, ja i Nikola Ivaniš, koji smo tada bili zastupnici, reagiramo i tražimo promjene tih odredbi od tadašnjeg ministra Čačića. U srpnju 2003. nadležno ministarstvo predlaže izmjene, među kojima je i ona vezana uz preusmjeravanje sredstava poreza na dohodak i poreza na dobit prema lokalnoj samoupravi. Ta je odredba najbitnija i tek od tog trenutka ‘brdski’ zakon počinje donositi značajnu korist područjima na kojima se primjenjuje, pa kada danas Gorani govore o minimalno 22 milijuna kuna koje će ukidanjem tog zakona gubiti, onda govore baš o tom našem doprinosu stvaranju pravog i konkretnog zakona«, rekao je Vasilić, dodavši kako je njihov prijedlog bio pravi zakonski akt, za razliku od SDP-ovog neprovedivog a usvojenog zakona koji je u osnovi bio samo neuspješan literarni pokušaj.