Tradicija na udaru

Čabrani na udaru zbog lova na puhove: Zaštitnici životinja traže zabranu goranske manifestacije

Marinko Krmpotić

Lovi se samo sivi puh i to klopkama, a drugih vrsta puhova koje su zaštićene ovdje niti nema / Snimio Sergej DRECHSLER / Arhiva NL

Lovi se samo sivi puh i to klopkama, a drugih vrsta puhova koje su zaštićene ovdje niti nema / Snimio Sergej DRECHSLER / Arhiva NL

Mreža za zaštitu životinja pozvala je na zabranu puholova nazvavši ga okrutnim, a priredbu »proslavom krvoprolića«, a za sve su, kažu, krivi »domoroci« koje se pritom vrijeđa najgorim nazivima. Najdalje je otišla jedna doktorica znanosti koja je na Facebooku napisala: »Prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. još 10 g. i nestat će i te selendre i bolesne tradicije« te kako »...priželjkuje raseljavanje primitivaca« zbog čega je prijavljena za širenje govora mržnje



ČABAR   Iduće će subote, točnije 13. listopada, u Kozjem Vrhu, naselju nedaleko od Čabra, biti održana tradicionalna Puharska noć, priredba kojom se u jednom dijelu druženja javnosti predstavlja kao tradicija čabarskog kraja vezana uz lov na puhove, sitne šumske glodavce čije meso mnogi gurmani smatraju delicijom, a domaći su ljudi odavno shvatili da su koristi od lova na ovu plahu šumsku životinju daleko šire od prehrane pa je na visokoj cijeni i krzno te životinjice, a još više puhova mast koja je korisna kod niza bolesti. Sve to poznato je, doslovce – već stoljećima. No, ove godine odjednom je došlo do prave male medijske hajke i to ne samo na održavanje predstojeće priredbe, već i na tradiciju ljudi ovog kraja.


Brojne udruge ljubitelja životinja na društvenim su mrežama nizom napisa i zahtjeva ne samo skrenuli pažnju na Puharsku noć, već stvorili i pomalo mučno ozračje u kojem je tradicija jednaka onoj koja se veže uz lov na bilo što u šumi, odjednom izvrgnuta ruglu te praćena nizom zahtjeva za odustajanjem od priredbe, ali i demoniziranjem svih koji se bave ili opravdavaju puholov.


Tako je Mreža za zaštitu životinja, koju čine 43 udruge, pozvala na zabranu puholova nazvavši ga okrutnim, a priredbu »proslavom krvoprolića« garniravši sve skupa izjavama kako puhovi slomljenih nogu satima umiru u klopkama. I za sve su o, naravno, krivi »domoroci« koje se pritom vrijeđa najgorim nazivima.



Gradonačelnik Rajšel ističe kako mu je jasno da netko voli životinje jer je i sam takav, ali pri procjeni ovakvih situacija oni koji komentiraju trebali bi biti puno obavješteniji.– U primjedbama koje su do nas došle ne samo da je puno neznanja o temi o kojoj se govor, već i o drugim područjima pa ima i komičnih situacija. Primjerice, jedna mi je gospođa napisala da smo sramota za Liku, a ja sam joj odgovorio kako ne sumnjam da voli životinje, ali ozbiljno sumnjam u njeno znanje o zemljopisu. Jedna druga me uporno zvala i ljutila se na mene jer nismo zaštitili – čagljeve. Nikako joj nisam uspijevao objasniti da čagljeva kod nas nema i da za njihovu zaštitu treba zvati nekog u Dalmaciju – rekao je Rajšel.


Prijatelji životinja


Naravno, ima u primjedbama predstavnika zaštitara životinja i itekako opravdanih tvrdnji i stavova. Primjerice, dijeliti nagradu za najbrže oderanog puha definitivno je morbidno, a i nagrada za najtežeg puha djeluje više trofejno no lovački u smislu korištenja životinja za prehranu ili neku drugu korist.


No, ono što brine je činjenica da su iznesene stavove pratile brojne reakcije u kojima je bilo toliko mržnje i nerazumijevanja prema Goranima da su mnogi ostali zgranuti, a neki su odlučili i reagirati. Tako nam je Tihana Zbašnik u ime udruge Runolist poslala reakciju u kojoj, između ostalog, kaže:


»Naravno da u demokratskoj zemlji svatko ima pravo izraziti svoje mišljenje, ali ono što ne možemo shvatiti jesu mnogobrojni komentari ljudi koji se nazivaju ljubiteljima i prijateljima životinja, a u kojima se ne izražava zgražanje nad manifestacijom, nego se promovira i potiče govor mržnje. Stanovnici Gorskoga kotara tako se nazivaju raznim pogrdnim imenima: krkani, primitivci, seljačine, maloumnici; mnogima se javno priželjkuje smrt, generalizirajući pritom i vrijeđajući i one koji veze nemaju s navedenim događanjem. Posebno se u svemu istaknula ugledna građanka koja je zaposlena pri Sveučilištu Sjever, doktorica znanosti Lovorka Gotal Dmitrović. U Facebook grupi »Prijatelji životinja« (zamislite kontradiktornost) javno širi govor mržnje i priželjkuje istrebljenje čitave jedne regije i njezinih žitelja (misli, naravno, na Gorski kotar). Citiram: »Dobrila Paulić bez brige…Prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. jos 10 g. i nestat će i te selendre i bolesne tradicije«, »…priželjkujem raseljavanje primitivaca«. S obzirom na to da je gospođa Gotal Dmitrović svojim javnim širenjem i zagovaranjem mržnje narušila ugled Sveučilišta na kojemu je zaposlena, dopis je poslan i na njihovu e-mail adresu jer smatramo da osoba takvih karakteristika ne smije biti zaposlena u instituciji za visoko obrazovanje. Smatram da nitko, a naročito ne »prijatelji životinja« i već spomenuta gospođa, ne smije javno širiti mržnju i željeti zlo stanovnicima među kojima su mnogi veliki humanitarci i ljubitelji životinja«, napisala je Tihana Zbašnik.


Za stav smo zamolili i čabarskog gradonačelnika Kristijana Rajšela čiji je grad u ovoj medijskoj hajci proglašen zaostalom i primitivnom sredinom u kojoj žive cijele obitelji koje krvoločno ubijaju puhove. 


puh,puhovi, puholov, lova na puhove,


puh,puhovi, puholov, lova na puhove,



Zabrana lova


Komentirajući traženja vezana uz otkazivanje »Puharske noći« i cjelokupnu histeriju Rajšel kaže:


– Od priredbe nećemo odustati jer je ona dio tradicije kao što su, primjerice, ribarske noći tradicija uz obalu ili uz veće rijeke. Nisam primijetio da njihovo ukidanje traže predstavnici udruga ljubitelja životinja. Nadalje, u susjednoj Sloveniji bit će održana 37. Puharska noć i oni su na to ponosni! Uostalom, ta noć i nije zamišljena kao neko krvoločno druženje, već zabava tijekom koje se ranijih godina znalo dogoditi da nije bilo niti jednog ulovljenog puha! Ta je noć zamišljena kao druženje i zabava i nećemo od toga odustati.


Kad je riječ o traženjima da se ukine lov na puhove, tu je, kaže Rajšel, stanje potpuno jasno jer ga oni »nisu ni izmislili, pa ga ne mogu ni zaustaviti«.


– Udrugama ljubitelja životinja predlažem da pišu nadležnom Ministarstvu poljoprivrede i traže zabranu lova na puhove pa ako se takav zakon donese, naravno da ćemo ga poštivati. Podigla se prevelika histerija i sve se skupa pretvara u, rekao bih, priličnu bedastoću jer se ovdje ne radi ni o kakvom masovnom ubijanju, a i primjedbe o tome kako nije u redu natjecati se u tome tko će uhvatiti debljeg puha nisu na mjestu jer se, primjerice, pri ribolovu uvijek radi baš to, mjeri najveća i najteža riba. A da ne govorim o trofejima jelenskih rogova i sličnim aktivnostima iz drugih vrsta lovova – rekao je Rajšel.


– Ako ćemo u slučaju lova na puhove pričati o nekim ograničenjima, onda treba pričati o ograničenjima vezanim i uz sve druge oblike lova, jer je lov na puhove samo dio lovne sezone i to ne svake godine, već samo onda kad je sezona žira koji je puhovima glavna hrana. Ta sezona, ako puhova ima, traje od 1. listopada do 30. studenog i tada se, samo uz podignutu dozvolu, lovi samo sivi puh i to klopkama. Drugih vrsta puhova koje su zaštićene ovdje nema pa su netočne primjedbe da se tijekom lova na području Čabra love i zaštićene vrste – zaključuje Rajšel.