Cijena napretka

Zbog hidroelektrane Kosinj 2 nestat će 3 lička sela: mještani žele obeštećenje

Marin Smolčić

Želimo biti ravnopravan sudionik projekta kako bismo ljudima čija će sela nestati pod vodom osigurali puno obeštećenje i što bolje uvjete za početak novog života, ističe načelnik Perušića Ivan Turić 



PERUŠIĆ  Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj povodom blagdana Svetog križa, Dana Općine Perušić, načelnik Općine Perušić Ivan Turić je uz brojne i svakako neprijeporne uspjehe ove općine s podosta gorčine uputio kritike čelnicima javnih Hrvatskih voda i HEP-a, a od Vlade RH zatražio je bolju koordinaciju u rješavanju svih krucijalnih pitanja. Ovoga puta problem je vezan uz najave čelništva dvaju javnih poduzeća i ministra gospodarstva Radimira Čačića kako se razmatra izgradnja HE »Kosinj 2«.



Kobna brojka jedan  


  Ovim činom nestat će pod vodom jedan od najljepših dijelova Like koji je bio naseljen još od prapovijesti, jer je na toj lokaciji otkrivena najstarija japodska grobnica u Lici. Hrvati su ovo područje nastanjivali još od ranog srednjeg vijeka. Prema zadnjem popisu stanovnika Gornji Kosinj je 2001. godine imao 192 stanovnika u 101 obitelji. Daleke 1880. godine ovo je mjesto brojilo 2.176 žitelja. Najveći val smanjenja broja stanovnika i iseljavanja Gornjeg Kosinja evidentiran je u drugoj polovici 20. stoljeća i to u godinama koje završavaju brojkom jedan: ’51., ’61., ’71, i ’91. godine.  

Apsurdi 


   Da su ulaganja u Kosinj i danas aktualna vidi se i po projektu izgradnje vodovoda do Donjeg Kosinja i Rudnike gdje će se utrošiti više od tri milijuna kuna kako bi se izgradilo oko tri kilometra nove vodovodne mreže. Tako se ovdje događa još jedan apsurd. U jesen i proljeće poplave stoljećima ugrožavaju ovaj dio Kosinja, a vodovod u neke zaseoke još nije stigao.


Kosinj je zbog hirovite rijeke Like svako malo poplavljivao prelijepu Kosinjsku dolinu. S vremenom su žitelji brojnih sela navikli na vodni režim i svoje nastambe gradili iznad najvišeg vodostaja. Problem poplava vratio se na »velika vrata« kada je 1970. završena HE Sklope i stvoreno hidroakumulacijsko jezero Kruščica. Kada je potom izgrđena HE Senj vode rijeke Like bi se u vrijeme visokog vodostaja puštale kroz tunel do Šumećice kod Otočca u manjem obimu, kako bi se spriječilo plavljenje Gacke doline. Promjene vodnih režima uvjetovane klimatskim promjenama samo su potvrdile staru rugalicu »Kosinjani blago li se vami kad vam voda tira miše s poda«! 




U razgovoru s načelnikom Turićem doznajemo kako je prvotni plan HEP-a bio pomalo megalomanski i da bi se njegovim provođenjem pod vodom našla i prva brana »Sklope«. 


  – Prema novom projektu gradile bi se dvije manje brane. Jedna iznad Kosinjskog mosta, a druga kod »ceste spasa«, kako zovemo prometnicu kod Bakovca. Na ovaj bi se način poplavilo oko 11 milijuna četvornih metara sela Mlakva, Gornji Kosinj i Bakovac. Nakon brojnih razgovora s čelnim ljudima tih javnih poduzeća dogovoreno je da ovoga vikenda počnu ankete mještana tog područja, dakle s terena koji treba iseliti. Nama u Općini Perušić je prije svega stalo da ti građani ne budu oštećeni, iako je buduće iseljavanje samo po sebi stresno i teško. Želimo da se organizira referendum jer se volja građana mora poštovati. Ljudi će morati napustiti svoje domove, svoju djedovinu. Preseliti se moraju i mjesna groblja, a tu imamo problem jer tu žive ljudi katoličke i pravoslavne vjere, a groblja su im oduvijek bila odvojena. Preseliti se moraju i dvije crkve, izgraditi škole i rekreacijski centar. Kada je građena prva brana iseljeni su mještani dobili obeštećenja i dalje ništa. Ovoga puta ne želimo da se stvari tako odvijaju. Kosinj ima sve uvjete da bi bio turistički raj. Općina Perušić već je realizirala Prostorni plan i pomno se pazilo na mogućnost iseljavanja ljudi zbog novih elektrosustava i brana. Ovoga puta ne želimo stajati po strani, već biti ravnopravni sudionik ovog projekta kako bismo mještanima čija će sela nestati osigurali puno obeštećenje i što bolje uvjete za novi početak života, ističe načelnik Turić.