GOSPIĆ Sa tri nacionalna parka, Parkom prirode Velebit i nekoliko zaštićenih park-šuma Ličko-senjska županija je po mnogo čemu zelena oaza Hrvatske. Unatrag nekoliko mjeseci ta se zelena rapsodija zimzelene šume ponegdje prometnula u mnoga usahla i požutjela stabla, pri čemu prednjače borovi i smreke. Vidljivo je to i nadomak Gospića, u park-šumi Jasikovac gdje su se počela sušiti mnoga stabla bijelog bora.

Mandica Dasović zadužena je za ekologiju i zaštitu šuma u Upravi šuma Gospić.

– Za sušenje mnogih stabala bora krivi su led i tuča koji su proljetost i ljetos poharali Liku. Ponegdje su padali komadi leda veličine oraha ili manje jabuke. Došlo je do oštećenja izbojaka bora koji su se zbog udaraca leda počeli sušiti.

Uzeli smo uzorke oštećenih grana i poslali ih na Šumarski institut gdje nam je potvrđeno kako je led skivio sušenje tih stabala. Došlo je i do sušenja smreka i jela. Tome je razlog masovna pojava potkornjaka.

Smrekov i jelov potkornjak od 2005. godina do danas čini velike štete na šumi. To je sekundarni štetnik i kada gradacija bude velika on postaje primarni štetnik. Razlozi ove najezde su prvenstveno klimatske promjene jer dovode do oslabljenog fiziološkog stanja stabla i ti kukci drukčije vide nego li mi, tj. bolesno i slabo stablo oni vide na svoj način i biraju laganu žrtvu.

Zato se i bojimo napada borovog potkornjaka jer je led u park-šumi Jasikovac već načinio dovoljno štete i oslabio mnoga stabla, zaključuje Mandica Dasović koja je ujedno i predsjednica podružnice Hrvatskog šumarskog društva Gospić.

Za sve je „kriva“ carica Marija Terezija!

Predsjednik ove asocijacije je Oliver Vlainić koji uz praćenje svih devijacija u hrvatskim šumama prati i povijest šumarstva. Prije četiri godine na ličkom području, točnije na Baškim Oštarijama, obilježeno je 250 godina hrvatskoga šumarstva postavljanjem spomen-ploče Šumariji Oštarije.

– Bila je to jedna od prve tri osnovane šumarije u Hrvatskoj vojnoj krajini. Daleke 1765. godine donesen je Šumski red koji je vrijedio za tu šumariju kao i za područje svih carskih šuma Karlovačkog generalata.

Ove godine, 22. prosinca, navršit će se 250 godina od Šumskog reda carice i kraljice Marije Terezije za kraljevinu Ugarsku i Hrvatsku koji se smatra prvom zakonskom uredbom o šumama na hrvatskom jeziku, prvom instrukcijom za uređivanje šuma i prvim udžbenikom šumarstva. Time je zavedeno potrajno (održivo) gospodarenje šumama Hrvatske pa i Like koje u neprekidnom kontinuitetu traje do danas.

Tada su prvi put definirani i životni ciklusi (dužina ophodnje) za pojedine vrste drveća od nastanka do dovršne sječe šume. I današnje ophodnje su slične tadašnjim. Može se reći da su ličke šume dobro gospodarene zahvaljujući vizionarskim odlukama carice Marije Terezije, ističe Oliver Vlainić. Bogatstvo i biološki kontinuitet ličkih i općenito hrvatskih šuma mogu jedino onemogućiti maleni potkornjaci kojima je čovjek klimatskim promjenama stvorio „manevarski prostor“ za štetno djelovanje.