Dobar trend

Potraga za »sezoncima«: Plitvice ih traže 25 posto više nego lani

Edi Prodan

Ukupan broj sezonaca ove će godine biti 348, što je u odnosu na 816 stalno zaposlenih silan udio. Veliki porast zanimanja i za ostale ličke turističke destinacije



Ako je po natječaju za sezonsko zapošljavanje u NP Plitvička jezera dan poznaje – najposjećeniji hrvatski nacionalni park ove godine čekaju jako dobra vremena. Nedavno raspisani natječaj nudi naime posao za 348 sezonskih radnika što je iznimna, najveća ikad zabilježena brojka traženih »sezonaca« – NP Plitvička jezera inače zapošljavaju 816 radnika tako da je povećanje zaposlenih, ma koliko bilo na određeno vrijeme, golemih 23,5 posto.


Hrvatski raritet


Usporedimo li ovogodišnji natječaj s lanjskim, dolazimo do također impresivnih brojki – lani se sezonski primalo 278 radnika, što znači da je porast potreba za »sezoncima« ove godine 25 posto! Teško da se ma gdje u Hrvatskoj mogu zabilježiti ovakve brojke, no NP Plitvička jezera permanentno, i pametno rekli bismo, investiraju u razvoj prvenstveno kvalitete svog »proizvoda« jer je zaključeno kako s porastom broja posjetitelja ne treba pretjerivati.


  Kad se počelo brojku od milijun posjetitelja prebacivati već prvih dana rujna – primjerice 2013. godine milijunti se posjetitelj na Plitvicama pojavio 4. rujna, godinu prije i lani to je bilo 19., odnosno 21. rujna, shvatilo se da bi daljnje bujanje broja posjetitelja možda moglo negativno utjecati na prirodnu ravnotežu parka.




  Naravno, broj posjetitelja i dalje će biti jedna od osnovnih statistika temeljem koje će se određivati uspješnost poslovanja, no što je moguće više investirat će se u produženje boravka turista na Plitvicama. Širenje ponude tako otvara i nova radna mjesta, a i brojke zabilježene tijekom zimske sezone, ma koliko im baza za izračun bila relativni mala, vrlo su optimistične. Ovih dana završava zimska ponudu Plitvičkih jezera tijekom koje se omogućavalo sedmodnevni boravak na bazi polupansiona, s uključenom ulaznicom za obilazak parka, po cijeni nešto nižoj od 1,5 tisuća kuna dala je odlične rezultate i omogućila jako veliki postotni rast. A ono što je do kraja otvorilo vrata ovako velikom broju sezonskih radnika, zabilježeno je zanimanje na čitavom nizu turističkih sajmova koje su ključni ljudi NP Plitvička jezera odradili ove zime. Od Dalekog istoka odakle na Plitvice, u usporedbi s ostatkom hrvatskog turizma, dolazi nesrazmjerno velik broj posjetitelja, pa sve do Berlina koji je u ožujku definitivno odredio smjernice i moguće brojke ovogodišnje glavne sezone. A u Berlinu je zaključeno kako je Europa lani bila u porastu u odnosu na 2013. godinu, Hrvatska primjerice 5 posto, a sličan će se trend nastaviti i ove godine.


Od mesara do mornara


No, što se to konkretno traži na Plitvicama? Najviše radnika u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva, više od polovice ukupnog broja. Najtraženiji su dakako kuhari i konobari, pomoćni radnici na tim pozicijama ali primjerice i – tri mesara. Za koje sumnjamo da će se dosađivati poput onih u poslovici gdje glavnu sporednu ulogu ima – buha. Slijedi Služba prihvata, vođenja, informiranja, prijevoza posjetitelja i internog transporta gdje se traže turistički vodiči, recepcioneri, opći ali i informatori-stjuarti panoramskog vlaka, potom zapovjednici broda, i, ma koliko bilo čudno jer se radi o apsolutnom kontinentalnoj destinaciji bez plovnih rijeka, čak – 19 mornara.


  Naravno, brojni će biti i sezonski trgovci, čistači i ljudi koji općenito rade na održavanju flore nacionalnog parka. Jer ma koliko posjetitelji bili pažljivi i odgovorni prema tisućljetnom nasljeđu jednog od zanimljivijih prirodnih bisera, već skoro 40 godina zaštićenom svjetskom baštinom pod okriljem UNESCO-a, kad ih prođe više od milijun za njima se itekako ima što za čistiti.


  Osim tradicionalno dobrih Plitvica, jako se dobra turistička sezona očekuje i od svih ostalih dijelova Like. Kako se može iščitati iz pripremnih radnji i izjava, baš sve destinacije očekuju bolje rezultate nego lani. Od megapopularne Novalje koja iznimno mnogo investira u definiranje destinacije i otvaranje mogućnosti za prihvat novih gostiju, pa tako primjerice i u njihovom fenomenalnom parku tisućljetnih maslina što je lani u jednom danu znao zabilježiti i po 3500 posjetitelja, pa sve do MC Nikola Tesla u Smiljanu. Indikativan je i primjer Gacke koja je svoju ribolovnu sezonu, nakon odgode inicirane lošim vremenskim uvjetima – visokom vodom koja je poplavila okolna područja, otvorila prošle nedjelje.


Pohvale Gacki


Velike su pohvale toj destinaciji, a kao se množe čuti od velikog broja zaljubljenika u ribolov na Gacki, uz poslovičnu ljubaznost domaćina, značajni porast opće kvalitete ove destinacije ostvaruje se nakon ustanovljenja Hrvatskog centra za autohtone vrste riba i rakova krških voda u Ličkom Lešću koji je i sam postao atrakcijom, metom posjeta edukativnog turizma posebno omiljenog tijekom svibnja kad u Lešće dolazi velik broj školskih ekskurzija.


  Lika je dakle čitava, ne samo u zoni svojih nacionalnih i parkova prirode, postala sve traženijom i omiljenijom turističkom destinacijom. Prirodne ljepote, rariteti poput utočišta za medvjede u Kuterevu, razvoj ponude za brdski biciklizam, ali i rast svijesti o neupitnoj kvaliteti i posebitosti ličke gastronomije, jedne su od točki na kojima se zasniva realni optimizam u pogledu kvalitete predstojeće sezone. Istina, ono što muči iznajmljivače, i dalje je broj noćenja po posjetitelju vrlo mali što će se pak može izbjeći isključivo daljnjim rastom kvalitet i raznolikosti ponude.