Lani u studenome Ivan Vranešić iz Ribnika donio je u Muzej Like crne i bijele kockice, tzv. tesere. To je bio signal za traženje sredstava od Županije za probna iskapanja, no nisam se ni nadala da ću pronaći mozaik, kaže Tatjana Kolak
GOSPIĆ S pet tisuća do senzacionalnog otkrića« – to bi mogao biti radni naslov posljednjeg uspjeha vrijedne djelatnice Muzeja Like Gospić, više kustosice mr. Tatjane Kolak, koja je s 5.000 kuna dobivenih od Ličko-senjske županije za lokaciju Crkvina, odnosno poluotok rijeke Like u Ribniku, otkrila mozaik iz rimskoga doba, najvjerojatnije s kraja 1. i početka 2. stoljeća nove ere.
Inače, i sam naziv Crkvina znači ili položaj crkve ili antički lokalitet. Tatjana Kolak govori nam da je 1936. godine s druge strane rijeke Like na položaju Turski grad pronađena ostava rimskog republikanskog novca i nakita, što je upućivalo na ovakvo moguće nalazište.
Ova lokacija i inače je u kasnijim dobima bila vrijedna zbog savršenstva koje joj daje rijeka Lika koja ovdje stvara poluotok. No, prošle godine u studenome, Ivan Vranešić iz Ribnika odškrinuo je vrata senzaciji donijevši u Muzej Like u Gospiću kockice, crne i bijele boje, takozvane tesere koje kada se slažu stvaraju mozaik.
Na privatnom terenu
Radi se o rubnom dijelu rimskog mozaika, takozvanoj borduri koja je ostala sačuvana jer leži između zida objekta i kamena živca. Zanimljivo je da je mozaik prošle godine pronađen nakon oranja, a sada sa ovim iskapanjima vidi da se radi o ostatku mozaika koji je prekrivao pod nekog stambenog objekta. Otkriven je mozaik veličine 90×50 cm, no vjerojatno je da se radi o dijelu puno većeg mozaika.
Mozaik se sastoji od tri horizontalna pojasa od kojih je jedan sastavljen od niza rombova, središnji dio ima motiv svastike kao simbola dobra i svjetlosti, a posljednji pojas najviše je uništen, čini se da predstavlja neku pletenicu ili spiralu, a unutar lukova pojavljuju se male crvene kockice što upravo ovaj mozaik usmjerava na kraj 1. ili početak 2. stoljeća. Inače, novac je ono što određuje danas sve u životu, pa tako i arheološka iskapanja.
Naime, lokalitet je otkriven na privatnom zemljištu Mate Mudrovčića koji je dopustio probne iskope, ali na kraju treba tu lokaciju vratiti u prvobitno stanje – ledinu. Inače Lika je iz rimskog razdoblja malo poznata, prapovijest i srednji vijek su poznati, antički lokaliteti postoje, ali nisu previše poznati.
Jedini u cijelosti istraženi lički antički lokalitet je putna postaja u Žutoj Lokvi, a jedino naselje iz rimskog doba za koje se to može sa sigurnošću reći, jest Arupij na prostoru današnjeg Prozora. Inače, već postoji i jedan crtež kao dio nekog mozaika. To je nacrtao Mijat Sabljar 1846. godine u Širokoj Kuli, koji je dobio dojavu da krajiški vojnici raznose neke kockice. Nacrtao je mozaik i zatrpao ga pa se ni sada ne zna gdje je taj položaj u Širokoj Kuli, koja se u rimsko vrijeme zvala Ankus.
Rijetkost za kontinent
Većina sadašnjih naselja nalazi se na mjestima nekadašnjih rimskih naselja, što je vidljivo iz itinerera, odnosno pokazatelja udaljenosti od jednog naselja do drugog. Kako se Ribnik u to vrijeme zvao, nije poznato, ova lokacija možda predstavlja neko seosko imanje, a samo naselje je bilo nešto udaljenije. Najnoviji nalaz svakako pridonosi slici bogatstva Like u rimsko vrijeme. Pogotovo to ima težinu kada se zna, kako kaže Tatjana Kolak, da mozaika nema puno u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Ovo senzacionalno otkriće moglo bi biti temelj kulturnog turizma u Lici, no turistički djelatnici iz lokalnih i županijske turističke zajednice previše su zauzeti brojenjem prerijetkih turista u Lici, a nemaju razumijevanje za ovakva otkrića, pogotovo kada se zna s kakvim budžetima raspolažu.
»Svi govorimo o famoznom kulturnom turizmu, no premalo se na njemu radi, a ovo su temelji bogatstva koji će se pokazati u budućnosti«, kaže nam Tatjana Kolak koja je u jesenskoj ličkoj magli i sa svega 5.000 kuna koje je dobila od Ličko-senjske županije, otkrila nešto što bi u brojnim drugim hrvatskim regijama bilo senzacionalno otkriće i turistički boom, a u Lici je nešto što će, ako ne bude medija i izvještavanja o ovome poslu, pored tromih ličkih institucija, a pogotovo inertnih turističkih djelatnika, proći potpuno nezapaženo.
