Dani glagoljice

Glagoljaška baština na senjskim trgovima i ulicama

Dorotea Prpić

Foto Dorotea Prpić

Foto Dorotea Prpić

Ove godine svaki je razred izradio  po jednu ploču s glagoljskim natpisom, a zatim su te ploče našle svoje mjesto uz senjske spomenike  i znamenitosti. Na taj način uspjeli su glagoljicu, kao posebnost senjske baštine i identiteta, približiti sugrađanima 



SENJ Senj je protekli vikend živio u znaku glagoljice, pisma po kojem je poznat, posebno nakon osnutka glagoljske tiskare 1494.g. u kojoj je tiskan Senjski glagoljski misal, prva knjiga na hrvatskom jeziku i tlu. Glagoljicu kroz slobodnu aktivnost Mali glagoljaši već više od dva desetljeća njeguju učenici senjske Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića, a glagoljici je posvećena i tradicionalna godišnja školska manifestacija Dani glagoljice.


Ovogodišnji Dani glagoljice, održani pod pokroviteljstvom Grada Senja i u suradnji sa Staroslavenskim institutom iz Zagreba, a razlikovali su se od dosadašnjih prvenstveno jer su izašli iz okvira škole na senjske ulice i trgove. Riječju, bio je to spoj suradnje učenika i znanstvenika, a zajednički cilj im je bio i sugrađane uključiti u manifestaciju na način da ih podsjete na bogatu senjsku kulturnu baštinu, ali i da ukažu na glagoljicu kao posebnost nacionalne baštine i identiteta.


Učenici u akciji


Za ovogodišnje Dane glagoljice svaki je razred izradio po jednu ploču s glagoljskim natpisom, a u odabiru znamenitosti pojedine ulice u senjskoj starogradskoj jezgri, pomogao im je i senjski Gradski muzej. Svoje natpise su sa svojim mentorima prezentirali na skupu u Školi gdje su postavili i plakate, a nakon toga ploče su našle svoje mjesto na senjskim ulicama, uz spomenike i znamenitosti.





Staru jezgru oplemenjenu natpisima na glagoljici zajednički su, uz vodstvo ravnateljice Škole Rosande Bilović i školske pedagoginje Karmen Boras, obišli predstavnici Grada Senja i Gradskog muzeja te predstavnici Staroslavenskog instituta Andrea Radošević, Sandra Požar i Ivan Botica.


Drugi dan manifestacije imao je znanstveni karakter. U senjskom Pučkom otvorenom učilištu održana je znanstveno-popularna tribina pod nazivom »Misal kneza Novaka u povodu 650. obljetnice od njegova nastanka«. Radi se o najstarijem hrvatskom glagoljskom misalu koji je bio predložak za tiskanje prve hrvatske glagoljske knjige u senjskoj tiskari pod nazivom Misal po zakonu rimskog dvora, a sudionicima skupa, među kojima su bili nastavnici senjske osnovne i srednje škole te biskup u miru dr. Mile Bogović, predstavili su ga znanstvenici sa Staroslavenskog instituta, krovne institucije za glagoljaštvo u Hrvatskoj.



Upadljive ploče


Novu mrežnu stranicu s brojnim linkovima o samom Novakovu misalu predstavila je dr. sc. Sandra Požar, o knezu Novaku i njegovoj obitelji govorio je dr. sc. Ivan Botica, a dr. sc. Andrea Radošević predstavila je književne prinose iz misala. Svoj doprinos tribini, govoreći o jeziku misala, dala je i prof. dr. sc. Sanja Zubčić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci.Ovogodišnjim Danima glagoljice senjski su osnovnoškolci istovremeno dali i doprinos Mjesecu hrvatske knjige koji je ove godine posvećen baštini i nasljeđu. Ploče ispisane bojama na glagoljici, postavljene uz »ozbiljne« spomenike, skreću pažnju. Možda bi ideja senjskih osnovnoškolaca mogla poslužiti i turističkim i kulturnim djelatnicima da spomenike i znamenitosti grada obogate trajnim glagoljskim pločama i time posjetiteljima i turistima, osim konkretne znamenitosti, istovremeno ukažu i na bogatu glagoljašku baštinu drevnoga Senja.