Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
20. siječnja 2019.
Vrijeme je za pust!

Žejanski veterani zvonili kao prije 30 godina u Veroni

Deset žejanskih zvončara sudjelovalo 1988. godine na karnevalu u Veroni / Snimio Marin ANIČIĆ
Deset žejanskih zvončara sudjelovalo 1988. godine na karnevalu u Veroni / Snimio Marin ANIČIĆ
Autor:
Objavljeno: 7. siječanj 2018. u 21:31 2018-01-07T21:31:24+01:00

Deset zvončara koji su prije tri desetljeća predstavili pusne običaje publici u Veroni i jedni od onih koji su probijali led u smislu promocije tih običaja u inozemstvu, ponovo se okupilo u Žejanama ove subote i oglasilo zvonima najavljujući početak pokladnih svetkovina na Liburniji

ŽEJANE  Blagdan Sveta tri kralja nije samo značajan u vjerskom smislu, već i u onom pokladnom. Na Tri kralja u Općini Matulji, a time i na cijeloj Liburniji, tradicionalno počinje vrijeme pusta, u kojem glavnu riječ imaju zvončari koji se na ovaj blagdan prvi puta u godini oglase svojim zvonima. Naime, pokladne svetkovine u Matuljima po običaju kreću iz gornjih krajeva općine. Na Tri kralja u Žejanama, a potom i u Munama, zvončari ophode svoje selo, slaveći svojim zvonima, maskama i zvončarskim hodom ove mudrace, čime počinje peto godišnje doba, odnosno – pust.

Ta duga pusna tradicija, u kojoj se isprepliće pokladno i katoličko, nastavljena je, naravno, i ove godine. Ponoćna tri kruga Žejanskih zvončara, dakle za svakog kralja po jedan, i sama procesija podizanja pusta u Žejanama, i ove subote privukla je brojne poštovatelje starih žejanskih, matuljskih običaja koji u svakom mjestu u općini imaju neke svoje specifičnosti.

Žejanska su, dakle, glavna pokladna obilježja takva da, između ostalog, pust počinje desetak dana ranije, s obzirom na to da pokladni ophodi na Liburniji kreću na Antonju, to jest 17. siječnja. No, ono što Žejanske zvončare čini prepoznatljivim dijelom liburnijske zvončarske tradicije nije samo to da se vode kao nematerijalna dobra upisana na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, već i činjenica da izborom pusta šalju snažnu poruku o tome što misle o aktualnom političkom trenutku u zemlji.

Tako su Žejanci ove godine objesili pusta – Piranka. Time su zvončari iznijeli svoj stav o zategnutim odnosima službene slovenske i hrvatske politike zbog granice u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali koji je za njih u najmanju ruku smiješan. No, remeti odnose dviju susjednih država...

Važna godina

Kako bilo, ovo je važna godina za Žejanske zvončare zbog najmanje dva povoda. Naime, Žejane su ove godine dobile ključeve od Općine Matulji koja je predsjedniku društva Žejanski zvončari Valentinu Doričiću uručila zamjenica načelnika Eni Šebalj.

– Vjerujemo stoga da će ove godine u Žejanama biti veselo i da će Žejanci u svom mandatu dobro voditi našu Općinu. Posebno se to odnosi na 3. veljače kad se u Žejanama održava mala zvončarska smotra. Pozivam svih da tog dana dođu u Žejane i podrže male zvončare na kojima je da važan zadatak čuvanja tradicije – pozvala je Eni Šebalj i podsjetila na to da se velika zvončarska smotra u Matuljima održava 10. veljače.

Osim toga, Žejane se tijekom ovogodišnjega pusta sjećaju ali i obilježavaju 30. godišnjicu od sudjelovanja Žejanskih zvončara na velikoj karnevalskoj povorci u Veroni. Deset zvončara koji su prije tri desetljeća predstavili svoje običaje publici u Veroni, ponovno se okupilo u Žejanama ove subote i oglasilo svojim zvonima.

Sjećanje na Veronu

– Deset žejanskih zvončara na karnevalu u Veroni sudjelovalo je 1988. godine. Bio je to jedan četvrtak. To je važna obljetnica za Žejanske zvončare zbog toga što smo se tada po prvi puta predstavili publici izvan granica ondašnje Jugoslavije. Dakle, bio je to prvi naš zvončarski nastup u inozemstvu, s obzirom na to da smo dotad nastupali u Ilirskoj Bistrici i, čini mi se, šest puta na smotri folklora u Zagrebu. U Veroni nas je ugostila grupa Boscarel koja i danas nastupa na Riječkom karnevalu. Naš nastup prihvaćen je s velikim oduševljenjem. Mislim da se tada publika prvi puta uopće susrela sa zvončarima i našim zvončarskim običajima. Ako me sjećanje ne vara, dvije godine kasnije nastupili su Halubajci. Ne znam sada je li neka druga zvončarska grupa nastupila vani prije te 1988. godine, odnosno Žejanskih zvončara. Međutim možemo reći da smo jedni od onih koji su probijali led u smislu promocije naših običaja u inozemstvu – prisjeća se Željko Doričić, najstariji među Žejanskim zvončarima koji su sudjelovali na karnevalu u Veroni.

Nastavak tradicije

Kaže da je to bio veliki karneval u Veroni koji je za zvončare značajan i zbog još jednog podatka.

– Prije Verone Žejanski zvončari su zvonili u paru, četvero ili najviše nas šestoro. Ali zbog odlaska u Veronu okupilo se čak deset žejanskih zvončara, što tada nije bilo lako, a nije bilo ni puno zvončarskih zvona. Na neki način odlazak u Veronu među Žejancima povećao je zanimanje za očuvanje zvončarske tradicije. To traje sve do današnjih dana, kad mjesto ima dvadesetak svojih zvončara – naglašava Željko Doričić koji danas, sa svojim sinovima, izrađuje zvončarska zvona.

Mala zvončarska smotra 3. veljače zasigurno će pokazati da se duga tradicija nastavlja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka