SILOM ZAKONA PO LEĐIMA GRAĐANA

Voda u Opatiji i Matuljima ne poskupljuje, no računi ipak veći

Davor Žic

Naknada za razvoj iznosi 4 kune po kubiku potrošene vode, a dosad se financirala iz matuljskog i opatijskog proračuna – računi uskoro rastu 



MATULJI/OPATIJA » Voda ne poskupljuje, ali će stanovnici Opatije i Matulja ipak uskoro plaćati veće račune, sukus je tiskovne konferencije koju su matuljski načelnik Mario Ćiković, opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić i direktor Liburnijskih voda Ervino Mrak održali u sjedištu Komunalca u Jurdanima. Kako su objasnili, od 1. srpnja trošak naknade za razvoj – nameta koji služi za vraćanje kredita Svjetskoj banci – silom zakona, a ne odlukom lokalnih vlasti pada na teret krajnjih korisnika. Naknada za razvoj iznosi 4 kune po kubiku potrošene vode, a dosad se financirala iz matuljskog i opatijskog proračuna. 


 Nalog Hrvatskih voda


– Još 2003. krenulo se u proširenje vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, odnosno Projekt Jadran, koji se financirao s 50 posto iznosa kreditom Svjetske banke. Tada je uvedena i naknada za razvoj u visini od 1,92 kune po potrošenom kubiku. 



Povećanje računa u visini od 4 kune po kubiku zahvatit će samo mještane Opatije i Matulja, iako tvrtka Liburnijske vode istu komunalnu uslugu obavlja i na području Lovrana i Mošćeničke Drage. Razlog tome je što je Lovran od samog starta taj trošak »prebacio« na korisnike, dok Mošćenička Draga nije bila uključena u ovaj projekt, već je svoju mrežu gradila iz vlastitih sredstava, pa nema obavezu plaćanja naknade za razvoj. Direktora Liburnijskih voda, ali i Komunalca, Ervina Mraka, novinari su upitali hoće li doći do povećanja cijena usluge odvoza komunalnog otpada, budući da se do kraja godine mora implementirati novi sustav koji će zahtijevati odvojeno prikupljanje otpada. To će povećati iskoristivost otpada, ali i povećati troškove komunalnih društava zbog nabave novih vozila i kanti.   – Plan gospodarenja otpadom je u izradi, a u ovoj godini sigurno neće doći do povećanja cijena. Što će se dogoditi 2015. godine teško je pretpostaviti, budući da uredbe kojima će se to regulirati još uvijek nisu donesene, odgovorio je Mrak.




  Zatim, 2011. započela je druga faza projekta, a za otplatu kredita uveden je i drugi dio naknade za razvoj od 2,08 kuna po kubiku, objasnio je »izvorište« ove naknade Dujmić, koji je naglasio i kako je Gradsko vijeće Opatije odlučilo da tu naknadu neće plaćati kućanstva, već da će taj trošak snositi gradski proračun. Slična priča dogodila se i u Matuljima, koji su, osim za kućanstvo, snosili trošak naknade za razvoj i za svoje gospodarstvenike. 


  – Naknada je uvedena 2003., a od 2005. odlukom Općinskog vijeća njeno plaćanje išlo je na teret proračuna, kazao je Ćiković. Međutim, iako su dvije jedinice lokalne samouprave i dalje namjeravale snositi taj trošak, nakon analize cjenika Liburnijskih voda, Vijeće za vodne usluge krajem travnja donijelo je zaključak da je takva situacija suprotna zakonu. Radi se o regulatornom tijelu koje djeluje pri Hrvatskim vodama i zaduženo je za nadzor nad cijenama vode, a u odluci koja je upućena čelnicima Matulja i Opatije stoji da sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, »obveznik plaćanja naknade za razvoj je obveznik plaćanja cijene vodne usluge uz koju se obračunava naknada za razvoj«. Drugim riječima, troškove moraju snositi potrošači, a ukoliko lokalna vijeća ne donesu adekvatne odluke, Vijeće za vodne usluge ima pravo poništiti njihove zaključke i kazniti odgovorne. 


 Vruće uplatnice


Poskupljenje će biti vidljivo na računima u kolovozu, a prema izračunu koji je predstavljen, uz prosječnu potrošnju od 10 kubika mjesečno, račun će poskupiti za otprilike 22 posto, s dosadašnjih 185 na 225 kuna. Dobra vijest jest da ovo poskupljenje nije trajno, budući da prvi kredit koji je sa Svjetskom bankom ugovoren 2003. ističe 2018., a drugi, ugovoren prije tri godine – 2023. 


  – Mi vjerujemo da će se ta naknada za razvoj ukinuti i ranije, jer su izračuni otplate kredita bili obavljeni temeljem tadašnje potrošnje, a budući da smo u međuvremenu znatno proširili mrežu, povećana je i potrošnja, a samim time i ubrzana otplata kredita, zaključio je Ćiković. Dodao je i da će, budući da su sada »pravila igre drugačija« pa Hrvatske vode snose između 80 i 90 posto troškova pojedinih projekata, dok se u vrijeme razvoja vodovoda i kanalizacije na liburnijskom kraju to kretalo oko 40 posto, (grado)načelnici tražiti od HV-a da same preuzmu daljnji trošak otplate kredita, kako bi se ujednačilo uvjete za sve općine i gradove, neovisno o vremenu izgradnje.