Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
12. prosinca 2019.
Trodnevno događanje

U Opatiji otvorena 7. konferencija o vodama pod sloganom 'Hrvatske vode u zaštiti okoliša i prirode'

Foto Marin Aničić
Foto Marin Aničić
Autor:
Objavljeno: 30. svibanj 2019. u 17:37 2019-05-30T17:37:44+02:00

OPATIJA Trodnevna 7. hrvatska konferencija o vodama, na kojoj se sveobuhvatno i interdisciplinarno raspravlja o stanju voda i upravljanju vodama u Hrvatskoj, počela je u četvrtak pod sloganom »Hrvatske vode u zaštiti okoliša i prirode.«

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković objasnio je da konferencija treba dati odgovore kako se nositi s ekstremima, kako pomoći prirodi, istaknuvši da su i poplave moguće ekološke nesreće velikog obujma, primjerice kada zahvate industrijska postrojenja i nastane veliko onečišćenje.

Izvijestio je da se u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, putem sredstava ruralnog razvoja, provodi devet projekata za razvoj sustava navodnjavanja oko 3600 hektara, s više od 300 milijuna kuna. Nedaleko Poreča gradi se i nova akumulacija, sustav vrijedan 106 milijuna kuna.

»I to je odgovor na promjene u prirodi, da privremeno pohranimo određene količine vode i omogućimo navodnjavanje, jer imamo velike razlike u vodnosti, ili izrazito sušno ili izrazito vlažno vrijeme«, rekao je Đuroković.

Na novinarsko pitanje vezano uz obilne kiše i rast vodostaja, Đuroković je odgovorio da je stanje sada u redu, ali da i dalje prijete ekstremne hidrološke prilike.

»Jučer je na području Istre palo više od 40 milimetara oborina u jednom satu, a na mnogim dijelovima Hrvatske te količine padnu u jednom mjesecu, pa i to plaši. Naši sustavi su u dobrom stanju, ali ih moramo nadograđivati,« rekao je.

Đuroković je podsjetio na protekle velike vodne valove Kupe, Korane, Mrežnice i Une te istaknulo, da su naši sustavi izdržali, uz aktivne mjere obrane od poplava. Rekao je da je više od 50 milimetara oborina palo na većem dijelu Gorskogs kotara te da će razina vodostaja na području Karlovca doseći do oko plus 650 centimetara.

»Ne bi trebale redovne mjere obrane od poplava, isto tako ni Una neće imati veće vodnosti, tako da će sve proći u redu. Određenih problema bilo je na području bujičnih vodotoka, na manjim lokaliziranim djelovima, gdje često nije moguće intervenirati«, smatra generalni direktor Hrvatskih voda.

Napomenuo je da su u postupku tri zakona – o vodama, vodnom gospodarstvu i o vodnim uslugama, kojima se želi napraviti reformu vodno-komunalnog sektora. Ocijenio je da je jedno od aktualnih pitanja slabije upravljanje vodoopskrbom na području Čabra u Primorsko-goranskoj županiji.

»Zapravo, u toj reformi leži i dio odgovora – unaprjeđenje standarda, sustave moramo okrupniti, jer se često neke manje jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća nisu u stanju nositi s tom odgovornošću, da pruže kvalitetnu uslugu isporuke vode, a tako ni sustav odvodnje. Tako će zakon, koji je u postupku donošenja, sigurno pružiti bolju uslugu po pitanju vodoopskrbe i odvodnje«, smatra Đuroković.

Komunalno društvo Čabranka, koje upravlja vodoopskrbom na području Čabra, u financijskim je teškoćama. Uz to, prema podatcima iz županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, 15. svibnja obavljeno je uzorkovanje te je utvrđeno mikrobiološko onečišćenje uzoraka vode za ljudsku potrošnju u mjestima Mandli, Donji Žagari, Hrib i Plešce.

S obzirom da postoji rizik za zdravlje korisnika, preporuka je prokuhavanje vode za piće najmanje tri minute i čuvanje takve vode na hladnome. Iz zavoda navode da su problemi s onečišćenjem vode na tom području uzrokovani nedostakom sustava odvodnje, korištenjem septičkih jama, nedovoljnom kvalitetom vodovodnog sustava, itd.

Nakana reforme nije privatizacija, nego okrupnjavanje vodno-komunalnoga sektora

Na pitanje o privatizaciji vodnih resursa, Đuroković je odgovorio da je ta mogućnost otklonjena, te ustvrdio da nakana reforme nije omogućiti privatizaciju.

»Okrupnjavanjem ćemo dobiti ulogu gotovo svih jedinica lokalne samouprave. Neke jedinice sada uopće nemaju mogućnost odlučivanja u vodno-komunalnim sustavima. Ovako će svaka jedinica moći biti dioničar upravljanja tim okrupljenim vodno-komunalnim poduzećima. Tako ćemo dobiti širu bazu i da se generalno donose najbolje odluke za građane«, ocijenio je.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Mario Šiljeg rekao je da je važno što će se konačno uspjeti okrupniti vodno-komunalni sektor. S današnjih više od 190 isporučitelja vodnih usluga, namjera je da bude 35 do 40 tzv. uslužnih područja.

Tako ćemo, objasnio je Šiljeg, dobiti kadrovski i financijski snažna vodno-komunalna poduzeća, koja će moći provesti velike izazove, kao što je ulaganje više od 3,7 milijarda eura, kako bismo ispunili obaveze Hrvatske u smislu ispunjavanja vodno-komunalnih direktiva u vezi otpadih voda i voda za ljudsku potrošnju. Dodao je da se oko 94 posto stanovništva može priključiti na sustav javne vodoopskrbe, ali i istaknuo da zaostajemo s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda.

Na pitanje o stanju u Čabru, Šiljeg je odgovorio da je to u nadležnosti sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva te da samo može reći da će reforma vodno-komunalnog sektora pridonijeti tome da takvih situacija više ne bude.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.