Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. prosinca 2019.
Prelučka tramontana

Preluk kao hrvatski Lago di Garda: Može li se vjetar sa sjevernog Jadrana iskoristiti kao brend?

Preluk kao hrvatski Lago di Garda: Može li se vjetar sa sjevernog Jadrana iskoristiti kao brend?
Preluk kao hrvatski Lago di Garda: Može li se vjetar sa sjevernog Jadrana iskoristiti kao brend?
Autor:
Objavljeno: 30. rujan 2018. u 22:59 2018-09-30T22:59:00+02:00

Uvala Preluk ima veliki potencijal za razviti se u modernu surfersku lokaciju kao što je to napravljeno na Lago di Garda. Cijelu priču treba dobro osmisliti i zaokružiti, od smještajnih kapaciteta, sportskih sadržaja za rekreaciju kroz cijeli dan, gastroponude, noćne zabave... Ovako nešto definitivno nedostaje našem kraju i time bi se popunilo prazninu u turističkoj ponudi – govori Vedran Dorčić, član vološćanskog kluba i strastveni surfer u Preluku

Prelučka tramontana iznjedrila je svjetskog prvaka u jedrenju na dasci. Enrico Marotti, vološćanski surfer, popeo se na najviše postolje svjetske smotre u Danskoj, a potom konstatirao kako su za njegov uspjeh uvelike zaslužni Volosko, uvala Preluk i tramontana. Bila je to potvrda da je Preluk fantastičan surferski »spot«, jedinstven u Hrvatskoj zbog vjetra koji nastaje uslijed termičkih vremenskih uvjeta. Prelučka tramontana hladan je vjetar sa sjevera koji počinje puhati u kasnim večernjim satima i traje do jutra. Maksimalnu snagu doseže prilikom izlaska sunca, kada se termička razlika povećava, odnosno kada se povećava razlika u temperaturi kopna i mora. Tada dolazi do slijevanja vjetra kroz uvalu, a upravo taj prirodni fenomen koriste surferi, jedriličari na dasci koji, posebice ljeti, ispune svaki prostor uvale i u ranim jutarnjim satima stvaraju nezaboravnu sliku na moru.
U tom prostorno relativno malom akvatoriju uvale za pogodnih vremenskih prilika nagura se više od 150 surfera, rekreativaca i profesionalaca iz šire regije, te ga pretvaraju u pravi mali surferski raj. Na jedrenje u Preluk, osim domaćih članova obližnjeg Društva sportova na moru Volosko, čiji je Marotti član, stižu redovito i surferi iz Zagreba, Slovenije, a zahvaljujući svjetskom prvaku u jedrenju na dasci u Volosko na tramontanu počeli su dolaziti i najbolji svjetski surferi, kolege Marottija sa svjetske surferske scene, koji se žele uvjeriti u silinu vjetra na kojem se može učiti kako postati najbolji.

Odskočna daska

Promocija koju Marotti uspijeva napraviti za Preluk, Volosko i tramontanu u svijetu jedrenja izuzetno je velika, a može li to biti »odskočna daska« za bolju valorizaciju jedrenja na dasci, može li ju se iskoristiti za jače brendiranje Preluka, Voloskog i tramontane na surferskoj karti svijeta, teme su koje su nanovo otvorene velikim uspjehom vološćanskog »daskaša«. Fernando Kirigin, voditelj sekcije jedrenja na dasci u DSNM-u Volosko, ujedno i predsjednik Sportskog saveza Grada Opatije, mišljenja je da je uvala Preluk nedovoljno iskorišteni »biser« našega kraja koja se često nalazi na promotivnim videomaterijalima i prospektima kojim se reklamira našu destinaciju, ali za pravi iskorak, pozicioniranje Preluka na turističkom tržištu kao surferske destinacije, smatra da treba napraviti puno više.

Na Lošinj za velikim valovima

Dalmacija, za razliku od Sjevernog Jadrana, ipak ima znatno veće mogućnosti za razvoj jedrenja na dasci, prije svega zato što kod njih ima dovoljno vjetra za jedrenje tijekom dana. Maestral koji puše u popodnevnim satima puni jedra surfera, posebno onih na Braču i Pelješcu gdje već postoje atraktivni surferski »spotovi«. Međutim, prema riječima Enrica Marottija, ekstremni jedriličari traže i ekstremne uvjete, a jedan od traženih ekstrema je i najveći val. Upravo u potrazi za takvim valom, kada zapuše olujno jugo, Marotti odlazi na Lošinj.
– Već nas poznaju na trajektnim linijama. Kada vidimo da diže jugo, pred samo ukidanje trajektnih linija, obično onim zadnjim prijevozom odlazimo na Lošinj i vozimo se do točke u blizini Malog Lošinja gdje za juga nastaju najveći valovi, veliki do 11 metara. Onda kada ni trajekti ne plove, kada na moru nema nikoga, onda mi pokušavamo »zajahati« valove – rekao je Marotti.

– Mislim da pitanje koliko se radilo na brendiranju Preluka kao surferske destinacije prvenstveno treba postaviti turističkoj zajednici i hotelijerima koji bi od takve vrste turizma mogli imati koristi. DSNM Volosko kao klub jedrenja na dasci sigurno je pridonio prepoznatljivosti Preluka dugogodišnjim organizacijama međunarodnih natjecanja koja okupljaju windsurfere iz cijele Hrvatske i inozemstva, a i sportskim uspjesima naših jedriličara na dasci koji diljem svijeta promoviraju naš kraj, a samim time i uvalu Preluk s prirodnim fenomenom – sjevercem tramontanom. Međutim, organizacija natjecanja jednom na godinu financijski limitirane sportske udruge koja broji tridesetak članova ni blizu nije dovoljna za ozbiljno brendiranje uvale Preluk kao surferske destinacije, nego taj posao treba biti u rukama profesionalaca. Prije desetak godina članovi DSNM-a Volosko – sekcije jedrenja na dasci su vlastitim sredstvima kupili mini meteorološku postaju koja je uz web kameru nabavljena uz pomoć Grada Opatije što našu web stranicu čini jednom od posjećenijih, a Preluk prepoznatljivijim u windsurferskom svijetu. Iako jedriličare na dasci ne smatraju baš nekim velikim potrošačima, mišljenja sam da bi dobra turistička ponuda jednog modernog windsurferskog centra uz prirodni fenomen – vjetar tramontanu, unatoč činjenici ranojutarnjeg jedrenja, pobudila interese publike većih prohtjeva i bolje platežne moći, za što imamo i primjer na talijanskom jezeru Garda jer na Preluk dolaze jedriti windsurferi iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, uz normalno Hrvate iz svih krajeva naše domovine – ističe voditelj sekcije jedrenja na dasci u DSNM-u Volosko, prisjećajući se kako je bilo nekoliko inicijativa kojim bi se razvila surferska ponuda u Preluku, međutim kako su sve na neki način zaustavljene.

Vedran Dorčić

– Postojala je čak i jedna privatna inicijativa za izgradnju hotela za windsurfere na samome Preluku koja je, iz ne znam kojih razloga, na kraju splasnula, kao i više inicijativa za izgradnjom centra jedrenja na dasci koje su se izgubile u bespućima administracije i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima – kazao je Kirigin.

Noćno surfanje

Regija Kvarner se posljednjih nekoliko godina vrlo uspješno razvija kao outdoor destinacija, te je kao takva postala prepoznatljiva gostima koji svoj odmor provode na Kvarneru. Razlog tome je s jedne strane zasigurno trend rekreativnog bavljenja sportom (koji u nekim slučajevima graniči i s profesionalnim rezultatima), pomicanje fizičkih granica vlastitog tijela, izlaska iz »komforne zone svakodnevnog života«, a s druge strane infrastruktura, ljepote regije, blizina tržištima kojima gravitiramo, svijest o kvarnerskoj obali, otocima i gorju koja vlada među gostima, kaže voditeljica projekta outdoor turizma pri Turističkoj zajednici Kvarner Vlasta Mastrović.

Spartanski pristup donosi uspjeh

Windsurferi iz Voloskog, jedna od najboljih hrvatskih surferica te viceprvakinja Europe Vedrana Brnčić, baš kao i Marotti, ali i neki raniji uspješni »daskaši«, kažu kako je za njihov uspjeh u tom sportu prije svega zasužna tramontana. Ona ih natjera da se dižu u četiri ujutro, da najkasnije u pet ulaze u more i onda dok ne padne vjetar do 7 ili 8 ujutro jedre. Jutarnja hladnoća, pa i temperature zraka koje su zimi vrlo blizu nule, hladno more – sve ih to, kažu, više čeliči i tjera na spartanski pristup koji očito daje rezultate.

– U »morskom outdooru« glavna ponuda su ronjenje, jedrenje i jedrenje na dasci, odnosno surfanje, a kao jedan od novih sportova javlja se i veslanje na dasci (SUP). Svoje mjesto u promociji surfanja našao je i Preluk, koji surferima nudi jutarnji termički vjetar burin (nazvan i tramontana) koja dostiže velike brzine i time omogućava surferski užitak na moru. TZ Kvarnera kroz promotivne aktivnosti (B2B workshopove, prezentacije destinacije, studijska putovanja novinara i sl.) daje naglasak na ovu lokaciju i mogućnost koju ovdje priroda, prirodnim putem nudi. Zasigurno je to specifičan segment turističke ponude i zainteresirane niše ljubitelja i fanova koji već sada uvelike koriste ovu lokaciju. Kvarner, osim tramontane i idealnih prirodnih uvjeta koji vladaju na opatijskom/riječkom području za surfere, nudi Mošćeničku Dragu gdje u popodnevnim satima gotovo redovito puše maestral, zatim otok Krk s poznatim lokacijama za buru (Punat, Baška) i jugo (Punat, Krk), te Lošinj i Rab s lokacijama za jugo – rekla je Mastrović.

Neki u Preluku vide veliki potencijal za razvoj jedrenja na dasci. Razmišljanja sežu toliko daleko da ima ideja da se postave reflektori za noćno jedrenje koje naravno oni najhrabriji surferi ne propuštaju ni sada, već s lampicama na glavi izlaze na more za mrklog mraka jedriti na mjesečini. Ti zaljubljenici u ovaj sport kažu kako bi bilo idealno obnoviti kamp u Preluku, napraviti hangare za jedriličarsku opremu. Napominju kako bi surfere trebalo zadržati više dana na istoj lokaciji. Ovako, kažu, većina njih dolazi iz Zagreba i Ljubljane tako da u noćnim satima kreće na put, odrade jedrenje i vrate se kućama.

Osmisliti priču

S druge strane, neki smatraju kako je akvatorij uvale Preluk na kojem puše tramontana pogodan za jedrenje na dasci relativno mali, nedostatan za jaču turističku valorizaciju prostora, te kako surferi nisu oni koji žele neku ozbiljniju turističku ponudu, već više prakticiraju »nomadski« stil života.

– Kao lokalnom zaljubljeniku u jedrenje na dasci koji u tom sportu gušta više od 16 godina, ideja brendiranja surf lokacije Preluka i Voloskog nije mi nepoznata. U više navrata se govorilo o Preluku kao lokaciji za razvoj sportova na moru, uz sve prateće sadržaje. Osim Preluka, bilo je ideja o izgradnji sportskih sadržaja na području Črnikovice u Voloskom. Ta ideja je odlična zbog idealnih uvjeta koje imamo na lokaciji uvale Preluk. Termički vjetar tramontana puše gotovo svako jutro za vrijeme stabilnih vremenskih prilika i vedre noći. Nekolicina mojih kolega često organizira noćno jedrenje za vrijeme punog mjeseca, jer tramontana puše već od večernjih sati. Može se jedriti gotovo čitave godine, a najstabilniji uvjeti su od travnja do studenog. Kroz cijelu godinu tramontana se razvije dovoljno jako da možemo jedriti 180 dana, a nekoliko mojih kolega odradi više od 150 dana surfanja godišnje. Ove godine je bilo dvanaest dana tramontane za redom te je i fizički jako naporno izdržati taj tempo, ali gušti su u prvom planu. Kako sam član kluba DSNM-a Volosko i vesele ekipe slalomaša, bazu imamo u Voloskom, i od tuda polaze sve naše aktivnosti. Već sada radimo na brendiranju naše windsurfing lokacije kroz aktivnost kao što su klupska web stranica, face stranica, organiziramo regate itd... Kao klub smo prije desetak godina postavili meteorološku stanicu i web kameru koje su od ogromne važnosti za 100-tinjak surfera koji dolaze iz ostalih gradova Hrvatske i Slovenije, a pomaže i nama lokalcima da iz kreveta pogledamo stanje na moru. Od ove godine su naši kolege osnovali školu jedrenja na dasci koja ima bazu u Mošćeničkoj Dragi (Windiana centar), a održavaju tečajeve i u Preluku. Velik odaziv muške i ženske populacije dovoljno govori da postoji ozbiljan interes za ovaj naš atraktivan adrenalinski sport. Uvala Preluk ima veliki potencijal za razviti se u modernu surf lokaciju kao što je to napravljeno na jezeru Garda. Cijelu priču treba dobro osmisliti i zaokružiti od smještajnih kapaciteta, sportskih sadržaja za rekreaciju kroz cijeli dan, gastro ponude, noćne zabave itd... Ovako nešto definitivno fali našem kraju i time bi se popunilo prazninu u turističkoj ponudi – govori Vedran Dorčić, član vološćanskog kluba i strastveni surfer u Preluku.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.