Grad: Rijeka
Danas: 29° vedro
Sutra: 18° 31° vedro
25. kolovoza 2016.
Vruće cijene sezonskih artikala na opatijskoj tržnici

Opatijske 'vruće' cijene: 100 kuna za češnjak, 80 za borovnice

Jedna kruška na dva turista - Jelka Sušanj / Foto Marin ANIČIĆ
Jedna kruška na dva turista - Jelka Sušanj / Foto Marin ANIČIĆ
Autor:
Objavljeno: 1. kolovoz 2013. u 18:30 2013-08-01T18:30:00+02:00

Originalni brsečki češnjak prodaje se u rasponu od 80 do 100 kuna i nalazi se na vrhu cjenovne piramide artikala koje nudi opatijski »trbuh grada«, a prodavačice ističu - »sezona je najlošija dosad«

OPATIJA » Baš kao i temperature na početku kolovoza, vruće su i ljetne cijene na opatijskoj tržnici. Kako bi rekli potrošači, »niš ne kaluje«. U povrtnom kutku situacija je donekle podnošljiva, pa tako za kilogram krumpira treba dati između 5 i 6 kuna, krastavci su od 8 do 10 kuna, rajčice od 10 do 12, tikvice po 10, paprike od 10 do 14, blitva od 12 do 14, mahune od 20 do 24 kune, a klip kukuruza šećerca cijeni se od 2 do 3 kune. Za kilogram šampinjona treba izbrojiti 28 kuna, no daleko iznad svih na vrhu cjenovne piramide smjestio se domaći, brsečki češnjak. Zdrav je, kažu poznavatelji prirode, i u koju kuću uđe tu bolesti neće, no cijena mu je vrtoglavih 80, pa čak i do 100 kuna za kilogram! Ne čudi stoga što mnogi pribjegavaju kupovini konkurentskog istarskog češnjaka uz cijene u rasponu od 40 do 50 kuna. Ipak, prodavačice tvrde da se svaka kuna uložena u »brsečki češanj« itekako isplati, te da potrošači njegovu kvalitetu jendostavno znaju prepoznati i zato »drži« cijenu. 

 Jabuke od zlata

Mnogima je teško zamisliti pravu sezonu gastronomskih užitaka ljeti bez voća. Sada bi ga trebalo biti u izobilju i to i jest svakodnevica na opatijskoj tržnici, no koliko su ove zdrave namirnice pristupačne prosječnom džepu, drugi je par rukava. Ili, jezikom brojki, za kilogram borovnica traži se visokih 80 kuna, maline su po 60, a grožđe i dalje u rasponu od 20 do 30 kuna. Skupe su i breskve u rasponu od 16 do 18 kuna za kilogram, dok su nektarine između 18 i 20 kuna još cjenjenije. I cijena jabuka je »za smrznut se« – čak 20 kuna! Kao da su od suhoga zlata – komentiraju potrošači uz opasku kako je ovo voće tako skupo i u supermarketima, a ne samo na štandovima »mrkata«. U kategoriji »zlatnih« svakako bi se mogle ubrojati i marelice po 25 kuna, slatka ljetna delicija koja tek ponegdje košta pokoju kunu manje i tako smo jučer manje primjerke ovog voća mogli pronaći po sniženih 15 kuna za kilogram. 

Otvorena sirana Gligora

Stižu vam gosti i rado biste ih počastili uz kalitetan sir i pršut? Mogućnost uz koju se takav scenarij može ostvariti ponudila je novootvorena sirana Gligora na katu tržnice u Opatiji. Njezin je radni ritam tijekom tjedna od 7 do 14 sati i ovdje se pored kvalitetnog paškog sira iz Kolana može kupiti i pršut iz Posedarja, te maslinova ulja i vina. Potrošači su zadovoljni zbog toga što je Opatija dobila tako ugledan »cheese shop«, no opet se ponavlja priča »s donjeg kata« – domaći ljudi bi rado kupili kada bi imali novca, a turisti ako ga i imaju - ne pokazuju to baš previše...

  Među jeftinijim sortama voća tu i tamo se može »naletjeti« na nešto povoljnije šljive u rasponu od 8 do 10 kuna, te na lubenice u rasponu od 3,5 do 5 kuna... 

 Svakome pola kruške

Osjeća li opatijski »gradski trbuh« da je srce sezone, a hoteli puni gostiju? Kupuju li turisti na tržnici i može li se od ovoga posla uopće preživjeti – pitali smo opatijske placarice i redom dobivali odgovore kako je sezona koja je u tijeku »najgora do sada«. 

  Sve je u nekoliko riječi sažela najstarija placarica, Jelka Sušanj koja se šezdesetak godina bavi ovi poslom. 

  – Sezona je tako slaba, da slabeja ne more bit. Turisti pridu i kupe jednu malu kruškicu za dvoje njih – svakome pola. Rusa nema zbog toga što su im uveli vize, pa su se »obrnuli ća od nas«. Naš čovek bi kupil, ma ni šoldi... – posvjedočila je Sušanj. 

  Tako pričaju placarice s donjeg kata tržnice, a na gornjem gdje su se smjestile različite trgovine, kafić i blagajna Komunalca gdje se mogu plaćati računi, posla je još daleko manje. Sezona je i određen protok ljudi je neminovan, no da bi moglo bolje – moglo bi i to žarko priželjkuju svi »stanari« iz gornjih dijela »mrkata«.

HNK Rijeka