Lijek za derutne objekte

Opatijska rivijera pozdravlja najavljene zakonske izmjene: Visokim kaznama protiv turističkih kuća duhova

Marina Kirigin

Snimio Marko GRACIN i NL arhiva

Snimio Marko GRACIN i NL arhiva

Vlasnici hotela koji su opremljeni svom komunalnom infrastrukturom, a svoje objekte nisu priveli funkciji, mogli bi plaćati desetak puta veću komunalnu naknadu nego dosad usvoje li se izmjene Zakona o komunalnoj naknadi – u Opatiji se to odnosi na hotel Paris, hotel Ičići i ex odmaralište INA-e na Učki



OPATIJA Vlasnica hotela Paris Ines Marko, odnosno tvrtka In Mar, dvanaest godina svoj objekt nije stavila u funkciju. Zatvoren i zapušten hotel u centru Opatije predstavlja ruglo, ali i opasnost za prolaznike, zbog čega je prošle godine intervenirala i policija kako bi se uklonile klimave »škure«.


 Vlasnica objekta tijekom svih proteklih godina pokazala je da nema ozbiljan interes za ulaganje u zapušteni hotel koji je kupila za 2,3 milijuna eura, a koji danas u derutnom stanju pokušava prodati za poprilično nerealnu cijenu od 20 milijuna eura.


Može li takvim i sličnim lošim primjerima hrvatske privatizacije na kraj stati nova izmjena Zakona o komunalnoj naknadi, pitanje je koje je otvoreno posljednjih dana u svim hrvatskim medijima, nakon što je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš dala prve naznake kako bi ta izmjena mogla utjecati na zatvorene i zapuštene turističke objekte na hrvatskoj obali.


Zbogom oronulim objektima




Prema novom zakonskom rješenju u pripremi te izjavi ministrice, vlasnici hotela koji su opremljeni svom komunalnom infrastrukturom – cestama, priključcima na vodovodnu mrežu i sustav električne energije – a svoje objekte nisu priveli funkciji, mogli bi plaćati desetak puta veću komunalnu naknadu nego dosad. Država smatra kako će time utjecati na vlasnike derutnih turističkih kapaciteta te ih primorati da oronulu turističku infrastrukturu privedu svrsi i uvedu u poslovanje, što bi rezultiralo manjom komunalnom naknadom, ili prodaju nekome tko ima želje i financijskih sredstava ulagati u takve objekte.


Pročelnik Grada Opatije zadužen za komunalni resor Miljenko Ujčić nada se i očekuje promjene u ovom sada već starom Zakonu o komunalnom gospodarstvu, no sumnja da će se to dogoditi prije skorašnjih parlamentarnih izbora, s obzirom da će se raspustiti Sabor.


– Do sada još nismo vidjeli tekst zakona, odnosno sve ovo što govorimo odnosi se samo na izjave ministrice Mrak Taritaš iznesene u medijima, kada je govorila o zatvorenim hotelskim kućama. Na području grada Opatije postoje tri takva objekta – hotel Ičići, hotel Paris i bivše odmaralište INA-e na Učki. Da ti objekti rade, Grad bi mjesečno s osnova komunalne naknade uprihodovao 44.500 kuna (ili godišnje oko pola milijuna kuna), međutim sada kada su zatvoreni, ne plaćaju ništa. U Zakonu o komunalnom gospodarstvu postoji puno veći problem, a to je da je propisano da se komunalna naknada plaća po metru četvornom površine na kojoj se obavlja gospodarsku djelatnost. Jednom ishitrenom izmjenom zakona propisano je da se za hotelske i druge smještajne objekate komunalna naknada plaća do visine od 1,5 posto prometa.



Osim što će možda primorati vlasnike da objekte stave u funkciju, novo rješenje u pripremi dovest će i do bržeg i lakšeg punjenja proračunskih kasa jedinica lokalne samouprave. Opatijski prihod od komunalne naknade kreće se između 15 i 16 milijuna kuna godišnje, a s ovom »kaznenom« mjerom za vlasnike zapuštenih i zatvorenih turističkih objekata on bi mogao značajno porasti. Međutim, prema riječima gradskog pročelnika Ujčića, kako detalji zakona još nisu poznati, ne zna se ni hoće li se viša komunalna naknada odnositi samo na smještajne kapacitete ili primjerice i objekte druge gospodarske namjene. A takvih zatvorenih objekata u Opatiji ima još, kao što su primjerice Villa Gorovo i Casino Rosalija.



Crni lovranski niz


Na ovaj problem ukazujemo bezuspješno godinama, jer su time drugi subjekti dovedeni u neravnopravan položaj, a ishitrenim zakonskim rješenjem su jedinice lokalne samouprave uskraćene i za značajne prihode, te se na kraju hotelske kuće stimuliraju da rade što kraće. Na primjeru Opatije, to konkretno znači da hoteli plaćaju znatno manje od onoga što bi trebali plaćati po površini koju koriste (166.000 »kvadrata«), iako su sva sredstva od komunalne naknade usmjerena isključivo u održavanje komunalne infrastrukture i uređenje javnih površina koje su značajan i prepoznatljiv adut turističke ponude Opatije tijekom cijele kalendarske godine – rekao je Ujčić i zaključio kako je svaka promjena u ovom već »starom« Zakonu o komunalnom gospodarstvu dobrodošla.


Izmjene Zakona o komunalnoj naknadi, dođe li do njih, mogle bi donijeti značajnu korist za Opatijsku rivijeru gdje je već odavno uveden termin za zatvorene i zapuštene hotelske kapacitete – »kuće duhova«. Hotel Paris, Casino Rosalia, hotel Ičići, Panorama, Villa Gorovo, Villa Münz u Ičićima, vile Toplice, Danica i Lauriana u Lovranu – crni je niz neiskorištenih poduzetničkih nekretnina koje nisu karakteristične samo za Opatijsku rivijeru, već takve mrtve turističke zone postoje i na Krku, u Dubrovniku, Crikvenici, Primoštenu i u drugim mjestima na jadranskoj obali.