Opatijaca sve manje, žive sve lošije, a pada i turistički prihod

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Razvojni dokument, koji je izradio Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a naručio Grad Opatija, pokazuje da ova jedinica lokalne samouprave ima sve manje stanovnika, da bilježi sve lošije gospodarske trendove, te da se koristi zastarjelim infrastrukturnim rješenjima..

OPATIJA  Svi pokazatelji razvoja Grada Opatije poražavajuće su indeksacije. Ovo nije samo proizvoljna teza nezadovoljnih Opatijaca, nego zaključak koji se nameće iz Strategije razvoja Grada Opatije od 2014. do 2020. godine.

Naime, ovaj razvojni dokument, koji je izradio Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a naručio Grad Opatija, pokazuje da ova jedinica lokalne samouprave ima sve manje stanovnika, da bilježi sve lošije gospodarske trendove, da se koristi zastarjelim infrastrukturnim rješenjima…

   U Strategiji se tako posebno naznačuje da je područje Grada Opatije od 2001. do 2011. godine izgubilo 8,33 posto svoga stanovništva; 2011. živjelo je 1.060 ljudi manje nego 2001. godine. U samoj Opatiji, dakle u gradu, manje je čak 27,73 posto ljudi.

Imajući na umu činjenicu da je demografija na razini cijele zemlje problem koji upravo eskalira, može se pretpostavljati da Grad Opatija danas ima još manje stanovnika nego 2011. godine.

   Dugogodišnji demografski problem povezan je s mnogobrojnim čimbenicima, ali jedan od glavnih svakako leži u gospodarskoj aktivnosti koja na području Opatije, uostalom kao i u cijeloj državi, nije dobra.

Prema tome, Strategija se posebno bavi gospodarstvom, pa je uočljivo to da u Opatiji ima i sve manje gospodarstvenika. Zanimljivo, broj registriranih poduzeća rastao je sve do 2011. godine, ali godinu kasnije strmoglavo pada – sa 660 na 612.

Također, padaju gospodarske investicije, i to po godišnjoj stopi od gotovo 10 posto. Razumljivo, sve su manje i plaće Opatijaca – godišnje im padaju šest posto. U dokumentu, na žalost, nema podataka za 2013. i 2014. godinu, što bi bolje ilustriralo recesijske gospodarske trendove.   

   1. Razvoj temeljiti na načelima održivosti    2. Zadržati visoku razinu čistoće mora, voda, zraka i tla    3. Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa usklađivati s potrebama gospodarstva    4. Zaustaviti pad broja stanovnika    5. Sustavno povećavati kvalitetu, atraktivnost i konkurentnost ponude    6. Razvoj zaleđa temeljiti na poduzetništvu, ruralnom turizmu, ekopoljoprivredi i uzgoju autohtonih sorti    7. Poticati realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata    8. Izgraditi grad visoke društvene odgovornosti i socijalne osjetljivosti

Raste nezaposlenost

S druge strane, opatijski BDP bio je iznad hrvatskog prosjeka; ali ispod onog Primorsko-goranske županije. Opatijski BDP je 12.382 eura (podatak za 2012.), a županijski 12.724 eura (2011. godina). Unatoč tome, Strategija kaže da je opatijski BDP zadovoljavajući, što je pomalo čudna ocjena s obzirom na to da je ispod prosjeka Primorsko-goranske, ali i Istarske županije.

   Inače, svi financijski rezultati gospodarstva na području Grada Opatije u razdoblju od 2008. do 2012. negativnog su predznaka. Ukupni prihodi su u 2012. godini u odnosu na 2008. pali za čak 26 posto, odnosno 7,6 posto svake godine.

   – Struktura gospodarstva izrazito je monolitna što je tipično za priobalne destinacije, odnosno udio turizma u BDP-u iznosi oko 24 posto, umjetnost, zabava i rekreacija čine 13 posto, trgovina 10 posto, kaže se u Strategiji, pa se naglašava da je, dakle, turizam najjača djelatnost ovog područja.

   Međutim i turizam bilježi vrlo loše indekse.

   – Iako je broj turista u gradu Opatiji rastao (dolasci su porasli za 6,9 posto 2013.), ukupni prihodi padali su po stopi od 3,12 posto, što znači da je svjetsko tržište djelovalo na sniženje cijena ili je pak smanjena i ograničena turistička ponuda djelovala na ovaj pad, objašnjava se u Strategiji koja k tome pokazuje da gost u Opatiji prosječno boravi tri dana, što je daleko ispod hrvatskog prosjeka.

   Unatoč turizmu kao, dakle, jakom generatoru zapošljavanja, ali vrlo loše iskorištenom – što se u dokumentu naglašava – upozorava se na to da raste nezaposlenost:

   – Može se iščitati da postoji tendencija porasta nezaposlenosti na području grada Opatije u razdoblju od 2008. do 2012. godine, s blagim oporavkom u 2013. godini.

   1857. godina – 4.491    1900. godina – 8.294    1931. godina – 11.865    1948. godina – 10.005    1961. godina – 11.095    1971. godina – 12.242    1981. godina – 13.614    1991. godina – 13.566    2001. godina – 12.719    2011. godina – 11.659

Bez Prometne strategije

Jednako tako, dokument upozorava da Luka Opatija ne zadovoljava suvremene potrebe za razvojem pomorskog prometa, dok je i komunalna infrastruktura veliki problem:

   – Grad Opatija ulaže znatan dio proračuna za realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata i proces održavanja infrastrukture, no stanje infrastrukture još uvijek može u određenim segmentima ocijeniti tehnološki zastarjelim i neadekvatnim, što posredno izaziva znatne ekološke štete i prateće troškove. Ono što je ipak potrebno naglasiti je strateška opredijeljenost Grada Opatije da nastavi s ulaganjima i modernizacijom infrastrukture, stoji u Strategiji koja ipak pohvalno govori o velikim ulaganjima u vodoopskrbu proteklih godina.

   Osim toga, iz ovog dokumenta vidljivo je i to da Grad Opatija nema Prometnu strategiju, tako da se prometna infrastruktura temelji na nekoliko parcijalnih studija.

   – Na području grada Opatije postoji i oko 266 kilometara evidentiranih nerazvrstanih cesta, stubišta i pješačkih staza, kolnih prilaza… S obzirom na to da je Opatija destinacija orijentirana na cestovnu komunikaciju, potrebno je istaknuti sve relevantne probleme vezane za cestovni promet. Osnovni je problem što infrastruktura nije pratila izgradnju brojnih gospodarskih i stambenih objekata, tako da Opatija ima velike probleme (uske ulice i nedovoljan broj parkirnih mjesta) ali i ograničen pristup svim naseljima. Gradska cestovna infrastruktura u gradu Opatija je od strane građana prepoznata kao jedan od najistaknutijih problema razvoja, pa njegovu rješavanju treba dati poseban značaj, kaže se u Strategiji razvoja.   

Plinofikacija – neisplativa

Opatija nadalje ima velikih problema s odvojenim prikupljanjem i zbrinjavanjem komunalnog otpada. Prema Strategiji ovi problemi nedopustivi su za jedinicu lokalne samouprave koja je orijentirana na turizam. Također upozorava se na krupne energetske nedostatke. Plinofikacija grada, tvrdi se u dokumentu, nije međutim isplativa. S druge strane, obnovljivi izvori energije gotovo da se niti ne koriste.

   – Na području grada Opatije postoji vrlo malo uređaja za korištenje obnovljivih izvora energije i to isključivo za proizvodnju tople vode. Na objektima javne namjene, osim na sportskoj dvorani »Marino Cvetković«, nema uređaja za korištenje obnovljivih izvora energije, piše u dokumentu .

   Prema svemu sudeći, sadašnja, ali i neka buduća opatijska vlast suočavat će se brojnim izazovima, tako da će se morati mijenjati politički kurs koji je dosad sustavno i stvarao sve one probleme na koje upozorava Strategija razvoja.