OPATIJA – »Peto godišnje doba« bliži se kraju. Pust Betonko Vrusić na Pepelnicu će biti spaljen, međutim opatijski problemi apartmanizacije i betonizacije ostat će aktualni. Kako bi do promjena čim prije došlo, broj potpisa na peticiji kojom se želi zaustaviti betonizacija Opatije sve je više.

Nakon drugog organiziranog prikupljanja potpisa ispred opatijskog mrkata na listi je više od 900 imena. Inicijatori peticije iz Akcije mladih izuzetno su zadovoljni odazivom, brigom koju su građani pokazali za svoj grad.

Smatraju da je prvi korak za uvođenje reda i donekle sklada u nepovratno narušeni prostor izrada detaljne konzervatorske podloge za Urbanistički plan naselja Opatija, nakon čega trebaju uslijediti temeljne izmjene Prostornog plana i Urbanističkog plana uređenja naselja Opatija.

Što o svemu misle građani, struka, događa li se Opatiji betonizacija i apartmanizacija? Treba li se i može li se to spriječiti? – samo su neka od pitanja postavljenih našim sugovornicima.

– Kad sam na društvenim mrežama vidio poziv na potpisivanje peticije protiv betonizacije Opatije, moram priznati da sam je vrlo emotivno doživio kao opću mobilizaciju za spas digniteta naše »stare dame«, kraljice hrvatskog turizma.

Odmah sam se prisjetio fotografije otprije godinu-dvije s jednog portala na kojoj je u punom ruglu prikazana Makarska s mora. Mali sredozemni gradić nestao u betonskim blokovima, gotovo da je noćna mora onoga što bi Opatija mogla postati.

Moram priznati da nakon slučaja »Kvarner« nemam baš nekog pretjeranog povjerenja u konzervatore i njihova mišljenja, ali i dalje smatram kako je donošenje konzervatorske podloge u urbanističkom planiranju imperativ za očuvanje arhitektonskog identiteta našega grada.

U užem centru još uvijek fasadama vila i hotela dominiraju ornamenti i zabatni trokuti s početka prošlog stoljeća, ali apartmanizacija i sitni interesi privatnih investitora nauštrb sve tanjeg zelenog pojasa realna su opasnost za nepovratne devastacije.

Nova stranka

Svaka »točkasta« intervencija u urbanističkom planiranju graniči s improviziranjem i subjektivnim tumačenjem, pa je nužno uvođenje objektivne standardizacije. Iako se često nostalgičarski prisjetim kako su neke mikrolokacije izgledale prije tridesetak godina, promjene s ciljem progresa su neizbježne.

Mislim da za sada generalno nismo žrtve pretjerane preizgrađenosti, premda lokalpatriote bole neke »šake u oko«, ali njih je bilo i ranije (hoteli Ambasador i Admiral na primjer).

Smatram da je ova peticija, iako možda u zadnji čas, ipak pravovremena i nadam se da će ovaj bljesak kolektivne odgovornosti iznjedriti i željene rezultate – komentar je Aleksandra Monara, diplomiranog ekonomista iz Opatije.

Opatijski arhitekt Zdeslav Surina smatra da se hitno mora spriječiti betonizacija Opatije i krenuti u realizaciju nekih za Opatiju važnih projekata.

Revolt trenutačnom situacijom koja se događa u opatijskom prostoru Surinu je prisilio na pokretanje stranke. Smatra kako je peticija Akcije mladih samo »vapaj«, a kako bi za konkretne poteze trebalo u sve uključiti i stručan kadar.

– U fazi smo pokretanja stranke, nazvao bih je Viva Liburnija. Za spas Liburnije mora se pokrenuti stručna analiza svih tih neprilagođenih zgrada u Opatiji koje uništavaju naš ambijent. Pritom smatram da bi naročito trebalo preispitati kako je Grad Opatija kao investitor uspio izgraditi zgradu Centra Gervais.

Ta zgrada ne odgovara funkciji koju bi jedan kulturni centar trebao imati, ona ne raspolaže kazališnom i koncertnom dvoranom, već samo dvoranom koja nema bine, nema pomoćnih prostorija… Ta zgrada nema adekvatnog pristupa.

Događaj koji se zbio prošlog ljeta treba nas natjerati da pomno planiramo prostor prije bilo kakve gradnje, uređenja. Naime, prošlog ljeta u Opatiju je došla održati koncert Diana Krall. Njezin tegljač s prikolicom se zaustavio »pul mrkata« i šofer je pitao gdje da istovari opremu.

Nakon što mu je rečeno da je pozornica na mulu, ustanovljeno je da bi se tegljač prevrnuo da je krenuo cestom za opatijsku luku do Ljetne pozornice. Usmjerili su ga u Lovran jer je prilaz luci bolji, sve su prekrcali na brod i onda je oprema Diane Krall došla brodom u Opatiju, na Ljetnu pozornicu gdje je održala nastup.

Zamislite da se tako jedan događaj trebao održati u novom Kulturnom centru, kako bi se pak tamo oprema za koncert dovezla – govori Surina, a na pitanje jesu li i arhitekti odgovorni za stanje u prostoru, odgovara da će arhitekti uvijek pokušati u prostoru zauzeti čim više mjesta jer tako više zarade, no kako za ovu situaciju ne bi trebalo njih kritizirati već kako je najodgovornija lokalna samouprava.

Uloga urbanista

– Grad bi trebao imati službu, a mislim da ju je nekad i imao. To je bio Urbanistički institut Hrvatske koji je bio savjetnik, radio planove i bio kreator korištenja prostora. Zašto su oni ispali iz igre, ne znam – kazao je Surina, navodeći čitav niz nepromišljenih poteza koji čine veliku štetu Opatiji.

Opatijska grafička dizajnerica Borka Širola nezadovoljna je što betonizacija mijenja vizuru grada pod Učkom, pa se stoga odlučila potpisati peticiju.

– Ova betonizacija mijenja vizuru grada, a Opatija je oduvijek, i s mora i s kopna, bila »posložena i lijepa«. Ova arhitektura, ako se to može nazvati arhitekturom, poluneboderi koji se grade, su totalna katastrofa. To nije ona Opatija za koju ja volim reći da je »torta« – lijepa, slatka s puno detalja.

Mama mi je građevinarka i ono što mi je u nekoliko navrata spomenula je da je u Opatiji nekad postojao odjel koji je korigirao projekte. Nije se moglo izgraditi ono što bi htio, nego ono što je za Opatiju bilo korektno. Mislim da se takva situacija mora definitivno vratiti, ako hoćemo zaštititi ovu našu priču – rekla je Širola.

Slično razmišlja i Petar Kürschner mlađi, opatijski fotograf koji svojim radovima, »umjetničkim okom« kroz fotografiju promovira Opatiju, njezine ljepote i posebnosti. Kürschner smatra da je zbog betonizacije grad izgubio svoj identitet i da se teško može što promijeniti.

– Ideja austrijskih arhitekta, koji su prije sto godina Opatiju zamislili i gradili u zelenilu, je ugašena. Sve je odavno nestalo, a grad je izgubio identitet. Smeta me što neki njemački gradići, male sredine, kroz način na koji planiraju i grade čuvaju svoj identitet, a mi koji smo specifični, prepoznatljivi po tom kulturnom i povijesnom nasljeđu u Europi, uspijevamo sve uništiti.

Ovo danas što se gradi nema veze s arhitekturom. Recimo, u mom susjedstvu izgrađena je zgrada koja se nikako ne uklapa u Opatiju, u vizuru grada. Sve te i takve zgrade »pojest će« Opatiju kakvu poznajemo – onu koja je napravljena po »zlatnom rezu« austrijskih arhitekata.

Tužno je kako uništavamo ono po čemu smo jedinstveni. Mislim da se betonizacija grada ne može zaustaviti jer su zakoni takvi da pogoduju moćnim investitorima – rekao je Kürschner mlađi.

Vijeće u utorak

Činjenice da se u prostorno-planskoj dokumentaciji i urbanističkim planovima podosta toga treba promijeniti, svjesni su i u Gradu Opatiji, o čemu će se raspravljati na sjednici Gradskog vijeća u utorak, 25. veljače.

– Spletom nesretnih okolnosti, očigledno nedovoljno dobar prostorni plan uređenja našeg grada, rezultirao je velikim zamahom gradnje predimenzioniranih višestambenih objekata. Pod tim prvenstveno mislim na projektiranje potpuno neprikladnih objekata za arhitekturu Grada Opatije, kao i maksimalno iskorištavanje nejasnih odredbi zakona o gradnji (nasipavanje terena, interpretacija potkrovnih etaža itd.).

U svemu tome nastao je kaos, a investitori su napravili sve ono što im je PPUGO, UPU Opatija i Zakon očigledno dopuštao. Osobno sam protiv izglasavanja moratorija na prostorne planove, jer se time može učiniti kontraefekt koji će već zamršenu situaciju u prostoru učiniti još gorom.

Umjesto toga, nadam se da će napokon biti pameti u svim relevantnim institucijama te da će se u što skorijem roku donijeti novi i kvalitetniji PPUGO i UPU Opatija – smatra opatijski vijećnik i doktor medicine Neven Varljen.