Opatijci u Stolivu, crnogorskoj 'prijestolnici kamelije'
Predstavnici udruga iz Opatije i Ahena obilazili su »đardine« s kamelijama, a uzgajivačice iz Stoliva su govorile o tajnama uzgoja kamelije na crnogorskom području koji traje stoljećima. Opatijci su se popeli na Lovćen...
Naklonost i ljubav prema kamelijama povezale su nedavno ljubitelje tog cvjetnog grma iz Opatije s onima iz Stoliva i Ahena. Tridesetak članova opatijske Udruge ljubitelja kamelija posjetilo je naime crnogorsku »prijestolnicu kamelije« Stoliv, smještenu u Boki kotorskoj, na poziv Romea Mihovića iz tamošnjeg udruženja NVO Kamelija.
Bio je to uzvratni posjet. Naime, prije dvije godine su Opatiju posjetili ljubitelji kamelija iz Stoliva te Opatijcima donirali kameliju koja danas krasi park Angiolinu.
Putovanje u Stoliv bilo je prilika za druženje i razmjenjivanje iskustava s članovima crnogorske i njemačke udruge na tamošnjoj »Fešti kamelija Stoliv 2019«.
Foto Udruga ljubitelja kamelija Opatija
Tajne uzgoja
Predstavnici udruga iz Opatije i Ahena obilazili su vrtove odnosno »đardine« s kamelijama, a uzgajivačice iz Stoliva su govorile o tajnama uzgoja kamelije na crnogorskom području koji traje stoljećima.
Uvjeti slični stolivskim, pogodni za uzgoj kamelije, postoje i u Opatiji, potvrdili su predstavnici opatijske udruge tijekom posjeta. U Opatiji je naime najrasprostranjenija Camellia japonica, ali uzgajaju se još dvije vrste, rekla je predsjednica opatijske udruge Katica Dražić.
Kamelija u Boki kotorskoj
Posebna pogodnost, smatraju uzgajivačice »cvijeta sjene« iz Opatije je to što je u blizini stolivskih vrtova kestenova šuma, bogata kiselkastim tresetom, koji se prilikom sadnje kamelija, miješa s drugom vrstom zemlje.
– Zato su uvjeti u kojima žene iz Boke kotorske uzgajaju ovaj cvijet idealni. Mi se ipak moramo malo više potruditi oko uzgoja kamelija, jer nemamo kiselo tlo te kiseli supstrat moramo kupovati kako bismo našim kamelijama pružili povoljne uvjete za rast, rekla je Katica Dražić.
Katica Dražić i Romeo Mihović
Uspon na Lovćen
Stolivski domaćini pokazali su izuzetno gostoprimstvo te odveli Opatijce u razgled okolnih znamenitosti i počastili ih lokalnim specijalitetima: njeguškim pršutom, domaćim sirom te raznim slasticama.
Ljubitelji cvijeća iz Opatije popeli su se na planinu Lovćen. Na Jezerskom vrhu obišli su mauzolej Petra II. Petrovića Njegoša, djelo Ivana Meštrovića. Mauzolej je u tom razdoblju godine obično zatvoren, ali su ga domaćini otvorili samo da bi Opatijcima omogućili posjet, što svjedoči o njihovom gostoprimstvu. Planina je krajem ožujka bila pokrivena snijegom, ali je 461 stepenica bila očišćena te se opatijski uzgajivači cvijeća s ponosom prisjećaju svog »hrabrog « uspona na Lovćen.
Lovorka Stanger na Lovćenu
Otpratili ih »Mušuljadom«
Domaćini su ujedno odveli naše uzgajivače kamelija u posjet Gospi od Škrpjela u Perastu. Gospa od Škrpjela je umjetni otok, rezultat truda mještana Perasta i drugih gradova Boke. Kako kaže legenda, 22. srpnja 1452. godine mornari su na stijeni usred mora našli ikonu Bogorodice s djetetom.
Od tada lokalni pomorci, po povratku s plovidbe polažu kamenje uz stijenu Gospe od Škrpjela. Kroz stoljeća je nastajao ovaj ljudskom rukom oblikovani otok.
Gospa od Škrpjela
Njegove osnove u dubinama mora kriju i stotine starih jedrenjaka, punih kamenja i potopljenih kako bi otok ostao čvrst. U rimokatoličkoj crkvi koja je tamo uzdignuta nalaze se vrijedna umjetnička djela kotorskog slikara Tripe Kokolje, kao i ikona Gospa od Škrpjela, djelo Lovre Dobričevića.
Do današnjeg dana, svake godine 22. srpnja Bokelji nastavljaju tradiciju obnove temelja otoka i kroz manifestaciju nazvanu Fašinada, kada barkama dopremaju kamen do otoka i tu ga polažu u dubine, kako bi Gospa od Škrpjela i još dugo krasila pogled s Perasta.
Opatijci su ujedno posjetili Kotor i Cetinje. Stolivski domaćini pozvali su za kraj Opatijce na »Mušuljadu« gdje su ih počastili specijalitetima od dagnji pa su se opatijski kamelijoljupci vratili kući puni prelijepih dojmova.
Ljubitelji kamelija u Boki kotorskoj
