Hotel Paris u traženju novog vlasnika iz dana u dan sve više propada, što Opatija svakako želi promijeniti / Foto S. DRECHSLER
Hotel Paris, Casino Rosalia, Belveder II, motel Ičići, ili pak bivša Panorama, Villa Gorovo, te Villa Münz – samo su neki od primjera na koje su podsjetili opatijski HNS-ovci
OPATIJA Hotel Paris, Casino Rosalia, Belveder II i motel Ičići – četiri su površinom najveća turistička, odnosno hotelska objekta na području Opatije koji su izvan funkcije, ne obavljaju djelatnost, niti zapošljavaju ljude, no prema aktualnom Zakonu o komunalnom gospodarstvu iz 1995. godine, nisu obveznici plaćanja komunalne naknade, niti ih lokalna samouprava može »pritisnuti« i obvezati da objekte drže otvorenim. No, ukoliko se do kraja 2015. usvoje najavljene izmjene spomenutog Zakona, ova bi se loša praksa ne samo u Opatiji, već i na teritoriju cijele Hrvatske mogla početi mijenjati u pozitivnome smjeru, proračuni ojačati, a mnogi zapušteni i uništeni objekti, bilo da se radi o državnom ili privatnom vlasništvu, pokrenuti s »mrtve točke«.O mogućnosti da država zatvorene hotele kazni višom komunalnom naknadom i na taj način bitno potakne budući gospodarski rast i zapošljavanje, jučer su u Opatiji na press konferenciji govorili članovi HNS-a Liberalnih demokrata podružnice Opatija, uz predsjednicu Rominu Alkier još i članovi Predsjedništva Marina Gašparić i Marko Lovretić, te Vedran Kružić koji je ujedno i aktualni zamjenik ministra gospodarstva.
Brojne »crne točke«
– Jedna od mjera koja može bitno potaknuti gospodarski rast i zapošljavanje – stavljanje je u funkciju neiskorištenog državnog zemljišta te nekretnina u vlasništvu države ili poduzeća u državnom vlasništvu. HNS će u svakom takvom slučaju gdje postoji ekonomski i društveno opravdan interes inzistirati na stavljanju u funkciju državnog vlasništva – istaknuo je Vedran Kružić, naglasivši da negativnih primjera ima na cijelom Jadranu, a na području PGŽ-a se posebno ističu »crne točke« u Malinskoj, Crikvenici, kao i na samome ulazu u Opatiju (ex Panorama).
Zanimljivu temu koja bi uvelike mogla promijeniti svakodnevicu uzduž Opatijske rivijere, za grad Opatiju u kojemu obavlja i dužnost zamjenice gradonačelnika razradila je Marina Gašparić. Po njezinim riječima, Hrvatska se Europskoj komisiji u mjerama za smanjivanje prekomjernog deficita obvezala uvesti porez na nekretnine. Od toga se u ovome trenutku odustalo jer nisu popisane sve nekretnine u RH pa ni Gruntovnica nije potpuna. To bi dovelo u neravnopravan položaj one koji za svoje nekretnine imaju sve potrebne papire, već plaćaju sva javna davanja pa bi plaćali i porez, u odnosu na one koji te papire iz nekog razloga nemaju.
– Na primjeru Opatije procijenili smo koliko bi se dodatnih prihoda moglo ostvariti. Samo od hotela barem 740.000 kuna godišnje, a ako bi se uključila i ostala privreda (primjerice bivša bolnica Ičići i Riba Rijeka u Iki u stečaju) i više od 1,1 milijun kuna – zaključila je Gašparić.
Uključio se i Marko Lovretić dodavši još dva primjera objekata »bez života«, a čija sudbina itekako zanima javnost – Villu Gorovo u Opatiji, te Villu Münz u Ičićima.
– Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva, svjesno da se porez još barem neko vrijeme neće moći uvesti, kao zamjenu za taj porez, najavilo je donošenje izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu u kojme bi se propisala obveza plaćanja komunalne naknade i za objekte koji nisu u funkciji. Sa stanovišta lokalne samouorave nije prihvatljivo da gospodarski subjekti u kojima se ne obavlja djelatnost, a koji su dio naselja, budu oslobođeni plaćanja komunalne naknade. To je javno davanje koje služi za pokrivanje troškova održavanja komunalne infrastrukture koja postoji ili je izgrađena za te objekte. No, JLS po Zakonu ne mogu prestati održavati dijelove komunalne infrastrukture, a i ne mogu se dozvoliti neuređeni otoci usred naselja – upozorila je Gašparić.Po njezinim navodima, HNS je stranka koja podržava nove projekte, investicije i zapošljavanje, ali se zalaže i za stvaranje stabilnog pravnog okvira koji će svim poduzetnicima pružiti iste šanse na tržištu.
Špekulacije radi profita
– U sustavu važećeg Zakona postoje barem tri nepravde, jer na primjer stanovništvo za svaki stambeni prostor, neovisno od toga stanuje li netko u njemu ili ne, cijelu godinu plaća komunalnu naknadu, a gopodarstvo samo ako i koliko vremena obavlja gospodarsku djelatnost. Razlika je i između gospodarskih subjekata, jer ako se trude djelatnost obavljati cijelu godinu onda i plaćaju cijelu godinu, a ako ne – plaćaju samo za vrijeme kada rade. Također, razlika je i između hotelske djelatnosti i ostalih gospodarskih djelatnosti, jer Zakon sadrži odredbu koja ograničava obvezu plaćanja komunalne naknade hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima na 1,5 posto ukupnog prihoda koji ostvare u kalendarskoj godini. Ništa ih dakle ne motivira da povećaju svoje prihode da bi pokrili svoje fiksne troškove. Sadašnji Zakon ne potiče vlasnike zatvorenih hotela da ih stave u funkciju i na taj način ostvaruju prihode, a ujedno i plaćaju poreze, boravišne pristojbe, zapošljavaju ljude i isplaćuju plaće. Neki vlasnici objekata se bave jedino špekulacijama – čekaju da drugi privredni subjekti svojim ulaganjima dignu rejting turističke destinacije, te prodajom nekretnine u pravom trenutku uberu veći profit – rezimirala je Gašparić.
Po njezinim riječima, ministrica Mrak Taritaš je ustvrdila da bi JLS morale osigurati potpunu naplatu komunalne naknade i da bi ti prihodi morali činiti barem 10 do 15 posto prihoda. Konkretno, kada je o Gradu Opatija riječ, komunalna naknada sudjeluje sa 16,61 posto u prihodima poslovanja, ali su rashodi za održavanje komunalne infrastrukture daleko veći, te nedostaje čak 5,42 milijuna kuna u prihodima.
