Što s otpadom

I Liburniju čekaju nove cijene: Komunalac želi na Marišćinu voziti što manje otpada

Srđan Brajčić

Korištenje usluga Marišćine, a time i cijene zbrinjavanja otpada o kojima će se više znati krajem godine, moći će se smanjiti tako da se otpad razvrstano prikuplja, odnosno selektira u domaćinstvima



OPATIJA Na području Liburnije godišnje se prikupi gotovo 15 tisuća tona otpada, od čega je čak 12,5 tisuća tona miješanog komunalnog otpada, dok ostatak čini proizvodni. Najviše otpada, oko trećina, stvara se na opatijskom administrativnom području. Pohvalno je to da je Opatija nabavila oko osam tisuća posuda za odvojeno prikupljanje otpada kako bi građani odmah u domaćinstvima selektirali otpad na smeće i sirovine koje se mogu reciklirati. S takvim posudama pokriveno je više od 50 posto područja Grada Opatije, a do konca godine s posudama za odvojeno prikupljanje otpada bit će pokriveno vjerojatno cijelo područje Grada Opatije.


Novi izazovi


No, problem Opatije, kako je kazao Ervino Mrak, direktor Komunalca, na nedavnoj tribini koju su organizirali Udruga Žmergo i Grad Opatija pod nazivom »Opatijci, što ćemo s otpadom?«, jest u činjenici da ova jedinica lokalne samouprave još uvijek nema reciklažno dvorište koje je trebalo biti izgrađeno na Punta Kolovi. Kao što je poznato, građani su se usprotivili toj ideji, pa je određena nova lokacija iznad Tošine.


Lovran je jedina liburnijska općina s modernim i ekološkim reciklažnim dvorištem. Međutim, u Lovranu nisu nabavili spremnike za odvojeno prikupljanje otpada. Mošćenička Draga nabavila je posude za gotovo sve svoje građane, k tome ima i mobilno reciklažno dvorište. Općina Matulji nije za većinu građana osigurala kante za sortiranje otpada, a nema ni reciklažno dvorište koje će se, doduše, uskoro graditi u Jurdanima. No, u rubnim područjima Matulja već dvije godine provodi se pilot-projekt odvojenog prikupljanja otpada koji daje odlične rezultate.





Deponij Osojnica, koji u Općini Matulji postoji više od 50 godina, broji svoje zadnje dane. Naime, pojasnio je Ervino Mrak, društvo Komunalac riješilo je imovinsko-pravne probleme na području Osojnice i uskoro će krenuti njegova sanacija koja se procjenjuje na 20 milijuna kuna. Formalni investitor je Općina Matulji, a većina sredstava, čak 85 posto, za sanaciju tog deponija stiže iz europskih fondova. Do konca godine počet će proces njegovog zatvaranja, a sanacija Osojnice kreće već iduće godine. Mrak vjeruje da će Osojnica u cijelosti biti sanirana 2018. godine, što je jedna od europskih direktiva.



Početkom rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, i Komunalac se u poslovanju susreće s novim izazovima, ali i nekim nepoznanicama. Naime, pojasnio je Mrak, Komunalac će liburnijski otpad odvoziti na Marišćinu. Centar takvu svoju slugu komunalnom društvu naplaćuje 470 kuna po toni otpada. Cijena će već iduće godine rasti.


Puno problema


To će građanima povećati komunalne režije i na liburnijskom području, pa je namjera da se na Marišćinu vozi što manje komunalnog otpada, odnosno da se on čim više razvrstano prikuplja. Koliko će, međutim, točno Marišćina poskupiti cijene usluge građanima, Ervino Mrak još uvijek ne zna. Kaže da će se o novom cjeniku moći govoriti koncem ove godine.


– Prema sadašnjim pretpostavkama prikupljanja, Komunalac će Marišćini godišnje plaćati oko 5,6 milijuna kuna za zbrinjavanje otpada, što je veliki danak našem komunalnom društvu, ocijenio je Ervino Mrak koji vjeruje da će sve liburnijske jedinice lokalne samouprave do konca ove godine svoje politike i odluke uskladiti s novim zakonskim okvirom o gospodarenju otpadom.


– Hrvatska još uvijek nije razvila sustav otkupa iskoristivih sirovina. To je naš veliki problem, naglasio je Mrak koji ističe da je velika nepoznanica kako zbrinjavati biorazgradivi otpad. Naime, prema europskim direktivama on bi se morao što više odvojeno prikupljati i kompostirati već u domaćinstvima. S druge strane, Komunalcu se nameće obveza da što više biološkog otpada vozi na Marišćinu, gdje bi se MBO tehnologijom odvajao. Problem je da na liburnijskom području još uvijek ne postoji kompostana. Također, problem je što s krupnim komunalnim otpadom koji će zbog poteškoća u njegovom kvalitetnom zbrinjavanju završiti na Marišćini, čiji rad nije prilagođen za prikupljanje takvog otpada.