Prvi rebalans donio znatno povećanje

60 milijuna veći proračun: Opatija se nada rastu zaposlenosti i standarda

Davor Žic

Rast planiranih prihoda od poreza na dohodak koji se naplaćuje iz primanja građana Opatije, za 2,5 posto ili 700.000 kuna, može značiti veći broj zaposlenih Opatijaca, a poreza na potrošnju u visini 6 posto ili 100.000 kuna može značiti veću kupovnu moć građana –  planira se i  povećanje komunalnog doprinosa



OPATIJA Proračun Grada Opatije, nakon prvog rebalansa kojeg je nedavno prihvatilo Gradsko vijeće, iznosi 174 milijuna kuna, što je povećanje od preko 50 posto, odnosno više od 60 milijuna kuna, u odnosu na prvobitni plan usvojen krajem prošle godine. Naravno, ne radi se ni o kakvom »dobitku na lutriji« u vidu enormnog povećanja prihoda, već o prebacivanju kreditnih sredstava iz ranije godine, namijenjenih izgradnji budućeg Doma umjetnosti – odnosno, Kulturno-turističkog centra, kako mu glasi novonadjenuto ime. 


– Uvjereni smo da je prema ovim izmjenama proračun Grada realan i ostvariv. Međutim, u svakom trenutku moramo biti spremni na odustajanja od financiranja pojedinih projekata i aktivnosti kao i smanjenja standarda u javnim potrebama u slučaju da u nastavku godine ipak dođe do pada proračunskih prihoda, posebice zbog toga što ukupna ekonomska situacija u zemlji nije nimalo povoljna, pojasnio je opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić. 


Više pića zbog nogometa


Što se tiče onih najvažnijih prihoda, onih koji se odnose na visinu naplaćenih poreza, situacija je daleko manje »bombastična« u postocima, ali optimizam se može graditi na činjenici da je za porezne prihode planiran blagi rast. Značaj tih prihoda, osim u njihovom velikom udjelu u proračunu, očituje se i u činjenici da oni mogu poslužiti kao svojevrsni »lakmus-papir« stanja u gospodarstvu. Tako, primjerice, rast planiranih prihoda od poreza na dohodak koji se naplaćuje iz primanja građana Opatije, za 2,5 posto ili 700.000 kuna, može značiti veći broj zaposlenih Opatijaca, a rast poreza na potrošnju u visini 6 posto ili 100.000 kuna može značiti veću kupovnu moć građana, ali i samo činjenicu da se tijekom Svjetskog prvenstva i ostalih manifestacija očekuje veći broj ispijenih pića u opatijskim lokalima. 




Jednako dobra vijest može biti i planirano povećanje komunalnog doprinosa, koji bi se trebao više nego »uduplati«, i skočiti s ukupno 3,2 na 6,9 milijuna kuna u 2014. godini. Kako se komunalni doprinos naplaćuje prilikom izgradnje (ili rekonstrukcije) novih građevina, ovo bi se moglo shvatiti kao povećanje građevinske aktivnosti na opatijskom području, koja, doduše, može biti uzrokovana i većim brojem riješenih predmeta u sklopu velike akcije legalizacije koja se provodi na razini čitave države.


S druge strane – one rashodovne – pokazuje se da sve veći pritisak na stabilnost proračuna stvaraju financijske obveze preuzete za realizaciju kapitalnih projekata, odnosno, u ovom slučaju, kredita za izgradnju sportske dvorane. Tako je u rebalansu proračuna bilo nužno povećati subvencije gradskoj tvrtki Opatija 21, preko koje se »formalno« vodio postupak izgradnje i financiranja dvorane, i to za 1,4 milijuna kuna, jer – kako se navodi u objašnjenju proračunskih izmjena – »temeljem podataka plana poslovanja za 2014.godinu kao i projiciranih rashoda tvrtke na osnovi dosadašnjeg ostvarenja tekući prihodi nisu dostatni za podmirenje ukupne kreditne obveze.«


Kapitalne investicije


Prema ovom planu, za otplatu kredita izdvojit će se ukupno 6,5 milijuna kuna ove godine, međutim, treba znati da se radi o iznosu u koji nije uključen kredit za izgradnju Doma umjetnosti, budući da početna sredstva još nisu »povučena«. Ako se najave gradonačelnika Ive Dujmića ostvare, te se krene u izgradnju već krajem ove godine, moglo bi to značiti da će se i sredstva za otplate kredita dodatno povećavati u proračunu. Stoga se Grad Opatija, čini se, planira okrenuti prodaji imovine kao metodi financiranja rastućih zaduženja.


– U sljedećem je razdoblju nužno naglasak staviti na ostvarenje prihoda od prodaje imovine kako bi se osigurala sredstva za pokriće rashoda za kapitalne investicije koje se financiraju upravo iz tih prihoda. Gradski kapitalni prioriteti i nadalje ostaju izgradnja Kulturno turističkog centra (Doma umjetnosti), Dječjeg vrtića, stanova po Programu POS-a i prateće infrastrukture, dovršetak mreže javne vodoopskrbe i odvodnje sa izgradnjom centralnog pročistača, kao i druga kapitalna ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Da bi se oni mogli financirati potrebno je ostvariti planirane prihode od prodaje imovine i ostale prihode od imovine, koji su, pored osiguravanja realizacije kapitalnih projekata, usmjereni i prema razvoju Grada, kazao je opatijski gradonačelnik Dujmić.