Pobijedili argumenti

Zadržavanje poreznih prihoda omogućit će daljnji razvoj otoka

Mladen Trinajstić

Isplatile se argumentirane kritike Prijedloga zakona o financiranju JLS-a – Marinko Žic i Darijo Vasilić  / M. TRINAJSTIĆ

Isplatile se argumentirane kritike Prijedloga zakona o financiranju JLS-a – Marinko Žic i Darijo Vasilić / M. TRINAJSTIĆ

Tijekom 15 godina primjene dosadašnjeg modela raspodjele poreznog novca na Krku je u kapitalne projekte uloženo više od 150 milijuna kuna, odnosno prosječno 10 milijuna godišnje, kaže gradonačelnik Krka, zadovoljan što su uvažene kritike otočana



Netom donesene promjene Prijedloga zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojima je Vlada, reagirajući na kritike s raznih adresa, ipak odlučila još neko vrijeme zadržati današnji model raspodjele poreznih prihoda (u dijelu kojim se financiraju kapitalni projekti od važnosti za otoke), lokalni čelnici otoka Krka doživjeli su »uspjehom i pobjedom njihovih argumenata«. To nam je ovih dana potvrdilo više krčkih čelnika, među ostalima i gradonačelnik Darijo Vasilić, kao i njegov puntarski kolega, općinski načelnik Marinko Žic.


Javno istupajući, i Vasilić i Žic su najavu produljenja zadržavanja već uhodanog modela raspodjele prihoda koje država namiče od naplate poreza na dohodak te potom, omogućavanjem korištenja dijela tog novca za financiranje kapitalnih projekata na otocima, i vraća područjima na kojima je taj novac uprihođen – okarakterizirali vrijednim postignućem kojem su važan doprinos dali upravo otočni lokalni čelnici. A oni su, ističu prvi ljudi Krka i Punta, snagom argumenata, ali i vrlo konkretnim brojkama, uspjeli predlagateljima tog zakona dokazati potrebu i značaj zadržavanja takvog modela raspodjele poreznog novca.


»Kupili« pet godina


– Izmijenjenim prijedlogom tog zakona koji Vlada, sad ponešto dorađenog, upućuje na drugo čitanje, naše su javno upućene kritike djelomično uvažene, i to u dijelu kojim će se vraćanje tih poreznih prihoda otocima zadržati tijekom idućih pet godina, ističe Vasilić, navevši da će se do 2020. godine, slijedom tog, netom objavljenog prijedloga zakona, otocima vraćati isti udio prihoda na koje su i dosad imali pravo, dok će u posljednje dvije godine »prijelaznog perioda« (tijekom 2021. i 2022. godine) otočne lokalne samouoprave imati pravo na korištenje pola novca koji iz tog izvora danas namiču. Prolongiranje uporabe aktualnog modela raspodjele prihoda od poreza na dohodak (kojim se iz ukupnog prihoda s osnova poreza na dohodak razvoj otoka »pratio« sa 16 posto uprihođenog novca op.a.), omogućit će nam da brojne već započele ili pak planirane kapitalne projekte isfinanciramo na način kako smo to i dosad činili, odnosno na način na koji smo to kanili činiti, zaključio je Vasilić, podsjetivši da je tijekom proteklih 15 godina primjene tog modela raspodjele poreznog novca na Krku u kapitalne projekte uloženo više od 150 milijuna kuna, odnosno prosječno 10 milijuna kuna godišnje.


Najglasniji kritičari




Iz tog je novca sufinancirana realizacija niza vrlo bitnih kapitalnih, odnosno infrastrukturnih projekata, uključujući i gradnju vodoopskrbnih sustava, ali i zahvata vezanih uz gradnju škola i školskih sportskih dvorana, dječjih vrtića i niza drugih društvenih sadržaja. Tri godine nastavka korištenja tog novca, kao i dvije »završne« godine u kojima će nam biti omogućeno polovično prihođenje dosadašnjih iznosa, postignuće je koje ćemo, zaključio je krčki gradonačelnik, svi zajedno na ovom otoku znati iskoristiti i zahvaljujući kojem će se razvoj Krka potpomoći s više desetaka milijuna kuna.


Slična smo razmišljanja čuli i od njegovog puntarskog kolege koji je, osim napomenom da su upravo Krčani bili možda i najglasniji kritičari izmijenjenog zakonskog prijedloga, komentar novih, relativno dobrih vijesti po tom pitanju »začinio« i konstatacijom da je pet godina dug period. – Možda će u tom razdoblju nastupiti neke nove okolnosti, možda ćemo 2023. imati i neku novu, drugačiju Vladu zbog čega će se ovakav prijedlog Zakona o financiranju lokalne samouprave do tad iznova mijenjati, rekao je Marinko Žic, izrazivši nadu da će se s vremenom pojaviti i neki »novi elementi« kojima će se otocima i otočnom razvoju omogućiti nastavak uživanja novčanih potpora, odnosno sredstava koje državnom proračunu priskrbljuju žitelji jadranskih otoka.