Otpad nije smeće

Zaboravite Sorinj kakav je danas: Rab kreće u moderno zbrinjavanje otpada

Edi Prodan

FoTo: Ivica Tomić

FoTo: Ivica Tomić

Zahvaljujući procesu pokrenutom na brdu između Supetarske Drage i Lopara, otok Rab ide u red najnaprednijih sredina Primorsko-goranske županije kad je u pitanju zbrinjavanje otpada



RAB Otok Rab – jer riječ je o koordiniranoj operaciji obje jedinice lokalne samouprave – Grada Raba i Općine Lopar – krupnim je koracima krenuo u moderni način zbrinjavanja otpada s maksimalnim naglaskom na danas popularnu krilaticu kako otpad nije – smeće. Temeljem Ugovora o izgradnji pretovarne stanice u sklopu odlagališta komunalnog otpada Sorinj, na brdu između Supetarske Drage i Lopara, a uvažavajući i Zakon o održivom gospodarenju otpadom te Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom, krenula je sanacija tog deponija. Ugovor su potpisali investitor, komunalno poduzeće Dundovo na čijem se čelu nalazi Mladen Kuparić te izvođača radova, građevinska tvrtka G.P.R. Mikić iz Malinske.


Uzorna suradnja


Tako je krenula prva od predviđene četiri faze sanacije deponija. Riječ je najprije o izgradnji pretovarne stanice koja napreduje predviđenim tempom. Kad se ona dovrši, ide izgradnja reciklažnog dvorišta, a zavšna operacija uvest će Rab u krug sredina koje su eliminirale otvoreni tip odlagališta otpada.



Pretovarna stanica zauzima površinu od 5.800 četvornih metara, od ukupno 32.900 »kvadrata« cijelog obuhvata odlagališta Sorinj. Kompleks će uz pretovarnu stanice imati i vagarsku kućicu, 50-tonsku vagu, ulazno-izlaznu rampu te jedinicu za dezinfekciju vozila, točnije kotača kamiona kojima se otpad dovozi u pretovarnu stanicu.





Iako je u prošlosti znalo na otoku biti i disonantnih tonova, današnja suradnja između Raba i Lopara je uzorna. To nam je u razgovoru posebno istaknuo gradonačelnik Raba Nikola Grgurić zadovoljan što i jedni i drugi uočavaju kako su im po pitanju modernog načina zbrinjavanja otpada interesi zajednički, s krajnjim ciljem stvaranja bolje kvalitete života na otoku. Svakako i sa značajnim refleksom na turistički razvoj koji bi bez sanacije Sorinja bio značajno otežan. Kako nas je informirao, radovi napreduju planiranim tempom tako da će Rab novu turističku sezonu dočekati s novim načinom zbrinjavanja otpada, s posebnim naglaskom na njegovu separaciju.


– Planirani rok za dovršenje radova je 120 dana, a ne bude li većih vremenskih nepogoda u svibnju bi sve trebalo biti dogotovljeno. Iako već sada miješani otpad šaljemo na Marišćinu, kad se čitav projekt završi s ponosom ćemo moći istaknuti kako smo otok na kojem ne – ostaje smeće. Ono čemu se posebno radujemo je izgradnja reciklažnog dvorišta koje će imati 900 četvornih metara. Iako se i danas jako trudimo odvajati materijale pogodne za reciklažu, tehnološke mogućnosti nas u tome limitiraju. Kad dakle izgradimo recklažno dvorište, i mi ćemo dosegnuti najviši nivo odvajanja otpada. Moram već danas pohvaliti stanovnike otoka Raba na njihovoj ekološkoj osviještenosti, a kad se ovaj projekt ostvari, bit će ju još lakše realizirati – istaknuo nam je Mladen Kuparić, direktor komunalnog poduzeće Dundovo.



Kad je Primorsko-goranska županija u pitanju, najdalje je u odvajanju otpada otišao otok Krk. Od 18,2 posto 2006. godine, Krčani zahvaljujući sustavnoj brizi o otpadu ali i ekološkoj edukaciji stanovništva, danas imaju postotak separiranja koji značajno nadilazi 50 posto. Ono što je još i zanimljivije, za vrlo blisku 2020. godinu plan im je čak 80 posto čime će se pridružiti najnaprednijim teritorijalnim jedinicama na svijetu. S obzirom da je i Rab otok, silno orijentiran i na turizam, slični dosezi su i njima u planu.



Najviši standardi


Proces zbrinjavanja otpada koji će se nakon koji završetka radova pokrenuti pokazuje nešto što nadilazi okvire otočnog zajedništva, točnije ukazuje kako put u budućnost i dohvaćanje najviših standarda u iskorištavanju otpada traži jako visoki stupanj međusobnog razumijevanja. Pretovarna stanica će, naime, služiti tome da se miješani komunalni otpad prikupljen s pojedinih punktiva otoka pretovaruje u posebne transportne prikolice nakon čega će biti prevožen do – Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina gdje će se završno procesuirati. S druge strane, danas poznato odlagalište Sorinj će se nakon provedbe svih faza preoblikovanja zatvoriti i – sanirati. Te će konačno, nakon niza godina taloženja smeća na toj lokaciji, nestati i ona vječna jata galebova koja su permanetno nadlijetala odlagalište, uzimali s njega ostatke hrane i na taj način potencijalno prijetili zarazama.