Dani smokava

Veliki “come back” bodulske smokve: Krčani se sve više okreću uzgoju zapostavljene kulture

Mladen Trinajstić

Ovogodišnji, 11. Dani smokava bili su izvrsno posjećeni, a za razliku od onih prvih izdanja kad su organizatori proizvođače proizvoda od smokava morali dovoditi sa svih dijelova naše obale, sada je broj domaćih izlagača, bilo da se bave uzgojem ili preradom, narastao do iznenađujućih razmjera



Početak rujna u Krku je već tradicionalno posvećen smokvama, odnosno obojen iz godine u godinu sve bogatijom i, s obzirom na sve veći broj domaćih sudionika, »izvornijom« gastromanifestacijom nazvanom Dani smokava. Organizaciju 11. izdanja tog atraktivnog i uvijek zanimljivog događanja potpisuje Turistička zajednica Grada Krka čijim su predstvnicima ovog puta podršku, posebice u smislu vođenja popratnih radionica, dali i članovi udruga Opatija Art i Rukotvorine Krk, kao i OPG-a Josip Gršković.


Uz prezentaciju i ponudu mnoštva zanimljivih gastrokreacija temeljenih na toj ukusnoj, zdravoj, ali nažalost godinama zapostavljanoj mediteranskoj voćki koja je za trajanja manifestacije bila uklopljena u jelovnike petnaestak ugostiteljskih objekata grada Krka i njegove bliže okolice, Krčanima i posjetiteljima je na glavnom gradskom trgu, ali i susjednom skrovitom prostoru Volsonisovog vrta, bilo ponuđeno na kušanje i kupnju pregršt zanimljivih, ukusnih i kvalitetnih proizvoda na bazi smokava, ili pak onih suvenirsko-dekorativnih, u njihovom obličju. 


Od džema do figurica


Ljubitelji smokvinog ploda na kojem su odrastale generacije otočana, i ovog su puta imali priliku upijati znanja i vještine znalaca kuhanja džema od smokava ili pak iskušavati svoje kreativne vještine u priređenim radionicama – onoj modeliranja glinenih smokava i ribica, izrade drvenih jedrilica ili pak filcanja vune. Svi Krčani i krčki gosti, ustvrdila je i direktorica TU TZG-a Krka Nataša Jurina, mogli su uživati u trodnevnoj prodajnoj izložbi izvornih domaćih proizvoda – džemova, rakija, likera i ostalih slatko-slanih delicija dopunjenih raznolikom paletom uz ovu priču vezanih dekorativnih suvenira.




A kako bi krčka smokva kroz godine koje slijede postala prepoznatljivom poput već nadaleko poznatog Krčkog pršuta, domaćeg maslinovog ulja ili ljubiteljima dobrog ića i pića već dobro znanog krčkog sira, organizirali smo i niz prigodinih edukativnih programa vezanih uz razvijanje i promoviranje smokvarstva za koje je i ovog puta bio zadužen dr. Željko Prgomet, stručni suradnik krčke smokvarske manifestacije nakon čijeg je predavanja upriličena također već tradicionalna besplatna podjela smokvinih sadnica.


A da i Dani smokava, ali i smokvarstvo kao vid poljoprivredne odnosno voćarske djelatnosti na Krku ima budućnost, po ocjeni direktorice TZ-a i dobrog dijela sudionika ove manifestacije, potvrđuje iznimna posjećenost zbivanja organiziranih na krčkom trgu, ali i broj samih sudionika među kojima je, iz godine u godinu, sve više onih domicilnih.


Sve više proizvođača


Za razliku od onih prvih izdanja Dana smokava kad smo proizvođače proizvoda od smokava morali »tražiti svijećom« te ih u Krk dovoditi sa svih dijelova naše obale, sad za gostujućim izlagačima više zapravo ni nemamo potrebe. Broj domaćih, bilo da se bave prodajom svježih ili pak sušenih smokava, kao i najrazličitijih prerađevina, narastao je do iznenađujućih razmjera, ocjenjuje Jurina, uvjerena da je smokva jedan od otočnih brendova koji će tek potvrditi svoj takav status.


Krk je grad povijesti i kulture, a kultura se ne može graditi bez kulture stola i zato je izuzetno važno da se i gastronomija snažno i kvalitetno promovira kroz ovakva i slična događanja, a sve kako bi, s jedne strane educirali turiste i potrošače, a s druge pomogli i samim proizvođačima u njihovu usmjeravanju prema proizvodima koji su danas traženi i koji predstavljaju spoj modernog i tradicionalnog, istakla je naša sugovornica. Napomenula je i da se ta i takva nastojanja uspješno demonstriraju kroz ponudu više od 30 različitih proizvoda od smokava koji su se nudili štandovima postavljenim na krčkoj Veloj placi.



I Ana Zec i Nataša Jurina »primijetile« su da su smokve, kao uostalom i svi slični domaći gastroproizvodi, izuzetno tražena »suvenirska« roba među posjetiteljima grada i otoka Krka. Za smokvu to vrijedi i u onom svježem, i u sušenom obliku, ali i njenom »obličju« vezanom uz džemove, rakije, kolače i druge slastice, čak i one inventivnije gastrokreacije kakve se danas ovdje mogu naći, a tiču se njihova stapanja s čokoladom i drugim oblicima »slatkog upakiravanja« tog našeg jestivog suvenira, ustvrdila je direktorica TU TZG-a Krka napomenuvši da iskustva pokazuju da su upravo takvi, uporabljivi, odnosno jestivi i pitki izvorni suveniri gostima vjerojatno i najdraži oblik proizvoda koji će ih podsjetiti na grad i otok kojemu se mnogi ustrajno vraćaju, tim više što se većina takvih proizvoda može okarakterizirati i prirodnima i zdravima.



Niču ogledni smokvici


A da je smokvarstvo otoka Krka u uzletu, jedanko kao i sama manifestacija koja iz godine u godinu posjetiteljima nudi sve raznolikiju, bogatiju i kvalitetniju ponudu, ustvrdila je i gospođa Ana Zec, jedna od pionirki smokvarstva koja je sa suprugom Nikolom pred petnaestak godina, uz pomoć smokvarskih znalaca, na obiteljskom zemljištu u okolici grada Krka podigla prvu pravu malu plantažu smokava, ogledni smokvik kakvih se posljednjih godina na otoku može pronaći sve više.


Obitelj Zec kasnije je u svojoj obiteljskoj kući u mjestu Brzac opremila i sušaru – manji tehnološki pogon u kojem sve ove godine prerađuju te iz njega i na (lokalno) tržište stavljaju niz ukusnih i atraktivnih proizvoda na bazi sušenih smokava.


– Nama je to dodatna djelatnost i neki vid dopune našeg umirovljeničkog kućnog bužeta, ali da bi smokvarstvo moglo biti ozbiljna i isplativa djelatnost – moglo bi, kaže gospođa Ana. – Sušara koju imamo zlata nam vrijedi jer se uz pomoć tog pogona možemo okrenuti preradi i proizvodnji suhog ploda koji je uvijek i svugdje tražen – kaže ova redovna sudionica Dana smokava, konstatirajući da i nju i supruga, koji su stjecajem okolnosti bili prvi koji su se na Krku počeli intenzivnije baviti plantažnim uzgojem smokava, raduje spoznaja da među otočanima, posebice mladima, ima sve više onih koji u toj poljoprivrednoj, odnosno voćarskoj proizvodnji prepoznaju potencijal i koji iskazuju htijenje za »ozbiljnim« bavljenjem tom djelatnošću.


Svaka zasađena smokva nas veseli tim više što smo, neskromno bih rekla, i sami pridonijeli skretanju pažnje naših sugrađana na tu nekad iznimno važnu, a s vremenom nažalost i zapostavljenu mediteransku kulturu koja se zahvaljujući svima koji smo danas ovdje prisutni, polako ali sigurno ipak vraća na stolove otočana, ali i naših gostiju, zaključila je Ana Zec.