Priča 18-godišnje Sare mnogima je izmamila suze. Odlična učenica gimnazije naglasila je da je u udomiteljskoj obitelji dobila sve ono što svakom djetetu treba, a to su prije svega ljubav i potpora
MALI LOŠINJ Priča o vlastitom iskustvu kao udomljenom djetetu 18-godišnje Sare iz Rijeke izmamila je suze u očima mnogih koji su u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice u Malom Lošinju prisustvovali tribini Damdoma, udruge udomitelja djece Primorsko-goranske županije.
Tribina je održana s ciljem širenja svijesti o ovom plemenitom činu, tim više jer na Lošinju za sada ne postoji nijedna udomiteljska obitelj, dok ih je na području Primorsko-goranske županije tridesetak, a potrebe su veće.
Radi specifične obiteljske situacije Sara je prije deset godina izuzeta iz doma bioloških roditelja, no s njima i dalje održava kontakt. Odlična učenica gimnazije naglasila je da je u udomiteljskoj obitelji dobila sve ono što svakom djetetu treba, a to su prije svega ljubav i potpora.
– Život u institucijama za djecu je ograničavajući, na taj se način krše njihova elementarna ljudska prava. Na Zapadu je već takav oblik pomalo zaboravljen, a u Hrvatskoj je često slučaj da institucije postoje radi sebe samih, rekao je Nikica Sečen apostrofirajući da trošak zbrinjavanja djeteta u ustanovama državu košta četiri puta skuplje negoli u udomiteljskoj obitelji.
Upravo je servis podrške specifičnost koja Obiteljski centar ove županije razlikuje od ostatka Hrvatske. Udomitelji za predškolsko dijete dobivaju naknadu od 1.800 kuna, za dijete školskog uzrasta 2.000 kuna, te 500 kuna osobne naknade.
Socijalna radnica Ivana Azinović-Vukelić tom je prigodom pojasnila pravni okvir vezan uz udomiteljstvo, kao i razlike u odnosu na posvajanje.
Postupak udomljavanja počinje interesom para ili osobe za udomljavanjem, nakon čega slijede razgovori sa socijalnim radnikom i psihologom uz testiranje. Djelatnik tima za udomiteljstvo potom dolazi u stambeni prostor kako radi provjere odgovaraju li stambeni uvjeti propisanim uvjetima. Ukoliko su svi uvijeti zadovoljeni, članovi obitelji upućuju se na edukaciju, a nakon uspješnog osposobljavanja udomitelju se izdaje dozvola na rok od pet godina koja se može obnavljati.
Predsjednica Udruge Damdom Claudia Juranić-Klarić, majka troje biološke i dvoje udomljene djece, na koncu druženja je zaključila kako udomitelji udomljenom djetetu, baš kao i biološkom, daju sebe i svoje vrijeme i da ne primaju plaću, već bogatstvo.
