Trogodišnje obilježavanje

“Tisućljeća rapskog benediktinstva”: Beneditkinstvo i samostan su baština Raba

Mirjana Grce

Molimo za sve koji će doći na Dane otvorenih vrata našega samostana da ne dođu samo razgledavati zidine, da ne zaborave da je ovdje najvažniji Bog, i da smo mi zato ovdje, kaže opatica samostana m. Marija Marina Škunca



RAB U davnoj prošlosti postojao je na otoku Rabu cijeli niz benediktinskih samostana – više njih u gradu Rabu, u Supetarskoj Dragi, u Barbatu. Moguće najstariji među njima, benediktinski samostan sv. Andrije Apostola u gradu Rabu, utemeljen 1018. godine, jedini je rapski benediktinski samostan djelatan i danas. Nikada nije ostao bez koludrica, jer po pravilu sv. Benedikta, zaštitnika Europe, »oca zapadne kulture«, koludrice benediktinke u njemu žive neprekinuto cijelo tisućljeće. Sljedeće godine bit će, dakle, zahvaljujući rapskim koludricama, u kontinuitetu puno tisućljeće benediktinskoga »ora et labora« na otoku Rabu.


Milenijski jubilej vrijedan divljenja obilježava se trogodišnjim projektom »Tisućljeće rapskoga benediktinstva«, opet zahvaljujući rapskim benediktinkama i njihovim suradnicima, uglavnom sveučilišnim profesorima, povjesničarima ili povjesničarima umjetnosti. Projekt je započeo u veljači 2016. i trajat će do studenoga 2018. godine; obuhvaća sve benediktinske samostane koji su na Rabu nekada djelovali i njihovu baštinu, a ističe naravno benediktinke i njihov samostan uz crkvu sv. Andrije.


Njega su generacije koludrica molitvom i radom sačuvale i neraskidivo povezale s otokom i njegovim stanovnicima, a i u ovom vremenu svojim životom, svojim tihim molitvenim suputništvom, svakoga dana, poput svjetionika, obogaćuju grad i otok Rab. Mnogima je taj samostan, i Rabljanima i drugima, oaza duhovnosti.




Jedan od sadržaja »Tisućljeća rapskoga benediktinstva« slijedi ovih dana, od 26. do 28. listopada. Riječ je o Danima otvorenih vrata Benediktinskog samostana sv. Andrije Apostola. Izvanredna gesta rapskih koludrica omogućit će da dio života ovog drevnog samostana, i dio monaškog načina života, mnogi vide i iznutra, iza zidina. Svečano otvorenje je u četvrtak, 26. listopada u 18 sati u crkvi sv. Andrije Apostola koja sa samostanom čini jedinstveni sklop. Uvodne riječi na skupu će uputiti opatica samostana časna Majka Marija Marina Škunca, Nikola Grgurić, gradonačelnik Raba, doc. dr. sc. Dušan Mlacović, profesor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, dr. sc. Saša Potočnjak, profesorica na riječkom Filozofskom fakultetu. Izlaganje o samostanu sv. Andrije Apostola održat će prof. Miljenko Domijan, predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, a program će pjevanjam pratiti rapske časne sestre benediktinke.



U petak i subotu, 27. i 28. listopada najavljene skupine posjetitelja moći će uz stručno vođenje opatice Marine Škunca razgledati samostan, ujutro od 9 do 13 sati i poslijepodne od 15,30 do 17 sati.



U obilježavanju »Tisućljeća rapskoga benediktinstva« puno će toga još slijediti, kao što je puno toga već prethodilo: ciklus javnih predavanja stručnjaka o benediktinskoj baštini Raba, geodetska i arheološka istraživanja u samostanskom vrtu sv. Andrije, razne tradicijske radionice rapskih benediktinki, svjedočanstva, započet će suradnja s rapskim školama i vrtićem – otvorena vrata samostana i za njih, u konačnici i znanstvena monografija o benediktinstvu otoka Raba. Ulazak u samostan benediktinki, pred samu klauzuru jedne drevne kontemplativne monaške zajednice, želi ovom naraštaju Rabljana omogućiti i da ponovo uvide, pa i obnove, duboke veze s ovim samostanom.


– Cijelo vrijeme molimo za sve koji će doći na Dane otvorenih vrata našega samostana da ne dođu samo razgledavati zidine, da ne zaborave da je ovdje najvažniji Bog, i da smo mi zato ovdje. Benediktinstvo i ovaj samostan baština su Raba, stoga da ne zaborave da je ovo i njihov samostan, da ne zaborave da – da nije bilo žena koje je Bog pozvao u samostan i koje su Mu se spremno odazvale, ovoga ničeg ovdje ne bi bilo. To je svjedočanstvo živoga Boga. Ako posjetitelji ne osjete nešto od toga, onda se neće dogoditi ništa i onda će to za njih biti tek obično razgledavanje dijela povijesne jezgre grada, poručuje opatica samostana m. Marija Marina Škunca.