Spajanje dviju mreža: investicija u sigurniju vodoopskrbu Bodulije / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 21° 24° 3
14. kolovoza 2018.
Radovi uz cestu D102 na Krku

Spajanje dviju mreža: investicija u sigurniju vodoopskrbu Bodulije

Foto Mladen TRINAJSTIĆ
Foto Mladen TRINAJSTIĆ
Autor:
Objavljeno: 25. kolovoz 2014. u 16:11 2014-08-25T16:11:43+02:00

Sedamkilometarski cjevovod će povezati vodospreme Lubenovo i Brgud, što će osigurati kontinuitet otočne vodoopkrbe, omogućavanjem dotoka riječke vode gotovo do svih krčkih naselja, ali i plasman krčke vode do naselja na sjeveru otoka

KRK  Turistička sezona koja ovih dana ulazi u svoj zenit nije, a prema svemu sudeći niti neće, zaustavila realizaciju vrlo važnog infrastrukturnog projekta na kojem već neko vrijeme rade otočni komunalci, predstavnici tvrtke »Ponikve voda« zaduženi za otočni vodoopskrbni sustav. Prema riječima direktora Frane Mrakovčića, u tijeku je izgradnja vrlo važnog vodoopskrbnog objekta, spojnog cjevovoda kojim bi do iduće turističke sezone trebala biti povezana dva dosad funkcionalno razdvojena vodoopskrbna »kruga«, onaj koji povezuje i umrežava vodocrpilište Ponikve s naseljima jugozapadnog i istočnog dijela otoka Krka (Krk, Malinska, visinski dio Dobrinjštine, Punat i Vrbnik) sa sustavom kojim su međusobno, ali i s riječkim vodovodom povezana naselja na sjeveru – Omišalj, Njivice te nizinski dijelovi Dobrinjštine.

   – Već oko mjesec dana radi se na izgradnji sedam kilometara dugog cjevovoda kojim do sredine 2015. godine planiramo povezati naše vodospreme Lubenovo i Brgud, naglasio je Mrakovčić, dodavši da izvođači iz GP Krka na potezu između općina Omišalj i Malinska u zemlju polažu cijevi promjera 500 milimetara. Radi se o zahvatu koji, gledajući iz perspektive potrošača, zapravo na prvi pogled i neće donijeti ništa nova, kako na planu dostupnih količina, tako ni kvalitete vode, ali i ulaganju koje je, iz perspektive nas koji se bavimo vodoopskrbom, vrlo važno i vrijedno, posebice na planu osiguranja kontinuiteta i sigurnosti otočne vodoopkrbe u svim, pa tako i onim »vanrednim« situacijama, obrazlaže Mrakovčić, dodajući da će se, po završteku tih ulaganja, otvoriti mogućnost dotoka prekomorske, odnosno riječke vode do svih naselja otoka Krka, izuzev onih na području Općine Baška (te naselja Stara Baška na području Općine Punat) koja se vodom snabdijevaju iz vlastitih bunara.

   Osiguran sjever otoka

Drugim riječima, umrežavanjem dosad tek djelimično povezanih vodoopskrbih krugova stvorit ćemo mogućnost »slanja« kopnene vode i do svih onih naselja koja su se dosad opskrbljivala isključivo iz Ponikava, ali i mogućnost da otočna voda potekne u drugom smjeru, dakle iz vodocrpilišta Ponikve do naselja na sjeveru otoka, ističe Mrakovčić. Taj će zahvat uvelike podići razinu sigurnosti vodoopskrbe otoka Krka koja će, po završetku tog »spojnog projekta«, moći odgovoriti svim izazovima koje otočnim komunalcima donosi kontinuirani rast broja potrošača i količina potrošene vode, čak i u onim sušnijim godinama, kao i situacijama u kojima bi, iz bilo kojeg razloga moglo doći do zastoja i problema u opskrbi iz otočnih izvora. Ulaganjem vrijednim 12 milijuna kuna koje u 90-postotnom udjelu financiraju Hrvatske vode, stvaraju se preduvjeti budućeg izdašnijeg »plasmana« krčke vode i do potrošača sa sjevera otoka koji su, posebice u ljetnim mjesecima, sad uglavnom bili orijentirani na vodu koja mostovnim cjevovodom (kojeg su Ponikve pred nekoliko godina otkupile od INA-e op.a.) dolazi s riječke strane.

   U planu povišenje brane

– Naime, u doglednoj se budućnosti planira povišenje brane na akumulaciji Ponikve, čime će se zapremnina tog prevažnog bodulskog vodnog resursa, sa sadašnjih 2 milijuna kubičnih metara vode, povećati na čak 7 milijuna kubika. Time će se naposljetku otvoriti i mogućnost stavljanja u funkciju nekih novih vodozahvatnih postrojenja, a sve to u dogledno bi vrijeme trebalo ojačati i dugoročnije osigurati krčke vodoopskrbne resurse koji nam baš i neće previše značiti ne stvorimo li mogućnost transportiranja dostatnih količina kvalitetne pitke vode do svih značajnih mjesta njene potrošnje, završio je Mrakovčić, »potcrtavajući« tom konstatacijom smisao i značaj nedavno pokrenute izgradnje spojnog cjevovoda kojim će već dogodine biti povezane dvije centralne vodospreme otoka Krka – ona na lokalitetu Brgud i druge, na Lubenovu.

_____________________________________

Okončana vodifikacija otoka
  

   Da se po pitanju vodoopskrbe našeg najnapučenijeg i najturističkijeg otoka odrađuje golem posao, svjedoči podatak da je, zapravo pred samo koji mjesec, zaključen dugogodišnji postupak vodifikacije otoka Krka. Nakon desetljeća rada na polaganju vodoopskrbnih cjevovoda, nedavno smo napokon zaključili i postupak izgradnje mjesnih vodovodnih mreža kojima je, uz izuzetak malenog naselja Rudine u Općini Dobrinj, sad voda dovedena do svih naših naselja, odnosno svih potrošača, naglasio je Mrakovčić. Samo tijekom posljednje dvije godine u izgradnju završnih 50 kilometara mjesnih mreža naselja na području krčkog Šotoventa te dobrog dijela Dobrinjštine uloženo je čak 40 milijuna kuna! 
  

_____________________________________

Jezero kao rezerva

  
   Sjeverni dio otoka Krka do pred koju se godinu vodom opskrbljivao iz Jezera, crpilišta koje je, stavljanjem u funkciju vodovodne poveznice otoka s Rijekom, stavljeno van uporabe. Ono sad figurira tek kao svojevrsna rezervna varijanta otočne vodoopskrbe te kao izvor industrijske vode koju, obzirom na probleme omišaljskih petrokemičara, trenutno zapravo i nema tko koristiti. 
  

_____________________________________

U sezoni 25.000 kubika vode

  
   Na otoku Krku u špici sezone dnevno se troši 25.000 kubičnih metara vode. Od te se brojke iz Ponikava dnevno ispumpa 15 tisuća kubika. Od 3 do 5 tisuća kubika svakog se dana u sezoni »izvuče« i iz bunara na području Baške i Vrbnika, dok se ostatak potrebnih količina »uvozi« iz riječkih izvora.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka