Krk vrije. Ne zbog sve viših ljetnih temperatura ili tisuća gostiju koji obilježavaju početak turističke sezone, nego zbog ponovljene situacije sa silovanjem prirode i društva, s razornom krađom samoniklog, aromatičnog – smilja. Lani uočen atak divljih berača smilja na otok Krk, ponajviše na teritorije općina Punat, Vrbnik i Baška na kojima se nalazi najviše smilja, ponovio se i ove godine. Prvi su berači i njihovi kombiji uočeni još u svibnju, a kako se lani nestanak uništavača grmova smilja zabilježio tek početkom prosinca, prosuđuje se kako lopovska »sezona« traje i do sedam mjeseci.

Mada, baš kao i u slučaju klasičnog turizma, u svom najsnažnijem obliku traje stotinjak dana. Lanjski bijes domaćina, Krčana u najvećem postotku i vlasnika terena na kojima se otima smilje, ove je godine dodatno narastao početkom lipnja što je urodilo samoorganiziranim pokretom otpora na čije su čelo zasjele udruge koje se i inače brinu o prirodnoj baštini i poljodjeljstvu Krka. A kako je od njih Udruga maslinara otoka Krka »Drobnica« najbrojnija i najdugovječnija, s dokazano velikim uspjehom u razvoju maslinarstva, nekako se prirodno složilo da njezin agilni tajnik Goran Marević postane – liderom »smilje revolucije«. Marević već godinama pokreće svu silu kvalitetnih programa kojima se valorizaciju krčkog maslinarstva, ali i uopće – krčke zemlje i sela, dovelo na iznimno visoku razinu. Implementacija najnovijih dostignuća ekološki održivog poljodjelstva, korištenje pretpristupnih fondova kao i stalna edukacija više od stotinu članova »Drobnice«, u velikoj su mjeri i Marevićeva zasluga.

Upravo zahvaljujući njemu, nedavno se u Krku okupila politička elita otoka, okupili su se i predstavnici udruga, otočni policijski i vatrogasni vrh, čelništvo JU »Priroda« s jednim jedinim pitanjem: kako zaustaviti pošast uništavanja prirodnog nasljeđa, mirisnih grmova smilja.

– Ono što nas je na tom skupu najviše razočaralo izostanak je pozvanih predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Jer ako bi na nešto ovih dana trebali reagirati, to je neviđena agresija nezakonitih berača smilja na jadranske otoke, ne samo na Krk. Ne da se nisu udostojili doći i sa svima nama porazgovarati, nisu poslali ni ma kakvo priopćenje te tako u cjelosti su ignorirali ovo što se događa, ignorirali su evidentnu devastaciju jedne mediteranske kulture. Pa ako to nije njihov posao, čime se zapravo bave?

Ali, nekoliko dana nakon »krčke pobune« ministar Mihael Zmajlović je novinarima koji su ga presreli u Zagrebu istaknuo da je pokrenuta procedura promjene zakona kako bi se moglo oštro sankcionirati nelegalne berače smilja?

– Da, vidio sam i čuo tu njegovu izjavu, no nije s njom značajnije promijenio naša razmišljanja. I dalje je naša dominantna misao kako nadležno ministarstvo za devastaciju jadranskih otoka baš i nije pretjerano briga.

Što se zakonskim promjenama želi postići?

– Želi se omogućiti kažnjavanje fizičkih osoba, ne samo pravnih kako je to u ovom trenutku slučaj. Da, ma koliko djelovalo čudno, jako se teško može kazniti zatečene uništavače i kradljivce smilja. Oni mogu odgovarati po nekim od kriterija, no bojim se da niti ima zakonske podloge, niti ima političke volje da se ta pošast tako skoro zaustaviti.

Kako to mislite?

– Vidite, nismo mi neiskusni, još manje naivni. Ministarstvo najprije ignorira priču. Do sastanka koji spominjete došlo je mjesec dana nakon što smo uočili prve ovogodišnje berače, došlo je nakon nekoliko policijskih akcija i hvatanja prijestupnika s plijenom, pa i nekih fizičkih obračuna s policijom. Pozivamo ih na sastanak, oglušuju se, a tek pritisnuti snažnim medijskim pritiskom čujemo jedan poprilično nedefinirani, krajnje škrti odgovor: mijenjat ćemo zakon. Mijenjati? Kada, kako, pa svi mi poštujemo zakonsku, demokratsku proceduru a ona uglavnom nije baš brza. K tome, tu je sezona godišnjih odmora, sve će utihnuti pa tako i problemi sa smiljem.

A kad se političari u rujnu vrate na posao, niz će jako važnih problema kulminirati tako da će se smilje, donekle i opravdano, potisnuti u drugi plan?

– Tako je. Drugim riječima ma što Zmajlović nedavno rekao, kradljivci smilja imaju pred sobom sezonu slobodnog lova, a nama je potpuno jasno da od promjene zakona ove godine neće biti ništa.

Deprimirajuće, bojimo se da će i vama sve zajedno do sezone devastacije 2016. godine pasti u drugi plan?

– Ma, nismo mi profesionalni istražitelji, inspektori, čuvari prirode. Za to postoje plaćeni ljudi. Mi smo radnici, obrtnici, poljoprivrednici, svi mi kojima je problem sa smiljem podigao pritisak do razine nakon koje prijeti prsnućem, imamo svoje obaveze. A one su ljeti na Krku na najvišem mogućem nivou. Turistička sezona i sve što sa sobom donosi i od nas traži najveći mogući angažman. A u takvoj situaciji teško da možemo loviti prijestupnike.

Ako to čak i kad biste imali vremena ne smijete raditi?

– Da, sve što poduzimamo smije ići u smjeru organiziranja svojevrsnih straža, motrenja i dojave nadležnim organima. Koji pak bez pojačanja ne mogu značajnije reagirati.

Na koga točno mislite?

– Pa recimo na policiju. Na sastanku je dogovoreno da se PU Primorsko-goranskoj i Ravnateljstvu policije upute zahtjevi za pojačanjima, za većim brojem policajaca kako bi se mogla uspostaviti permanentna, 24 satna kontrola Krčkog mosta te na ta način kradljivcima znatno otežati transport ukradenog smilja s otoka. To bi dakako blagotvorno utjecalo i na smanjenje krađa.

Kolikom procjenjujete krađu smilja?

– Metoda procjene nastale štete je utemeljena na zatečenim količinama u jednom danu. Ekstremne su to brojke, u tonama i kunama.

Pa službene policijske statistike nisu baš tako alarmantne.

– Policija ima zakonski definirano postupanje tako da su njihove zapljene tek kap u moru. Naša je baza ovakva priča. Slušajte ju pozorno. U jednom danu na vrhuncu lanjske sezone zatečeno je samo na jednom otočnom lokalitetu 25 kombija čija je nosivost po tonu. U danu je dakle ukradeno 25 tona smilja. S obzirom da se na crnom tržištu kilogram smilja plaća 10 kuna, u danu je ukradeno najmanje 250 tisuća kuna. U jednom jedinom danu! A intenzivna sezona krađe traje najmanje stotinu dana. Idemo množiti?

Pa krenimo!

– Da, šokantni su rezultati jer jasno je da se kroz jedno ljeto na Krku otuđilo, s posjeda koji su u 90 posto slučajeva privatno vlasništvo, 25 milijuna kuna! Znate li vi koji su to novci, kolika je to krađa privatnog vlasništva i državnog proračuna. I sve bez posljedica.

Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista…